Zahvaljujući entuzijastima poput Roberta Nulija iz Budinščine, planinarenje u Hrvatskoj postaje sve popularnije i privlači sve veći broj zaljubljenika u prirodu. Robert već godinama na svojem YouTube kanalu „Robert Nuli“ objavljuje snimke svojih putovanja po hrvatskim planinama. Za to vrijeme obišao je više od 150 vrhova čije su kontrolne točke obuhvaćene u Hrvatskoj planinarskoj obilaznici, ali nije stao samo na tome. Njegov YouTube kanal prava je inspiracija svima koji žele doznati više o ljepotama hrvatskih krajolika iz prve ruke. 

Kako je sve počelo 

Robert je takoreći odrastao u podnožju naše najviše planine Ivanščice, a ispričao nam je da se planinarenjem aktivno počeo baviti prije otprilike šest godina.

- Radio sam na računalu i puno sjedio na poslu pa sam jednog dana odlučio da ću više vremena provoditi u prirodi i tako je sve počelo. Kada sam se popeo na planinu, primijetio sam žigove i zapitao se čemu oni služe. Onda sam otkrio Hrvatsku planinarsku obilaznicu iz koje sam crpio ideje koje vrhove ću sljedeće posjetiti. Pošto sam još bio relativno neiskusan, najprije sam obišao sve zagorske planine, a kasnije sam počeo odlaziti na sve udaljenije lokacije - rekao je Robert. 

Hrvatska planinarska obilaznica 

Hrvatska planinarska obilaznica obuhvaća najatraktivnije vrhove svih hrvatskih planina. Obilaznica ima 158 kontrolnih točaka grupiranih u 20 područja. Svaka kontrolna točka označena je žigom koji se nalazi na vrhu planine. Obilaznicu je priredila Komisija za planinarske putove Hrvatskog planinarskog saveza i ima šest stupnjeva priznanja: brončanu, srebrnu i zlatnu značku, a zatim posebno, visoko i najviše priznanje. Robert je nositelj najvišeg priznanja, a ono se dodjeljuje planinarima koji obiđu 155 kontrolnih točaka. 

Robertov YouTube kanal 

U svojim videima, Robert s gledateljima dijeli korisne informacije poput zahtjevnosti samih staza, gdje se na vrhovima točno nalaze žigovi i sličnog. U početku je svoja putovanja snimao za sebe, kako bi se kasnije mogao prisjetiti što je sve na njima vidio.

- Počeo sam dokumentirati svoja planinarenja kako bih se mogao prisjetiti što sam sve vidio na daljim putovanjima, poput onih u Liku i Gorski kotar. Prvih dvadesetak videa snimio sam mobitelom pa je njihova kvaliteta bila lošija, a kasnije sam nabavio posebnu kameru. Na početku svakog videa najprije gledateljima objasnim kakav je plan puta, kamo ćemo ići i što ćemo sve vidjeti. Obilasci u videima traju otprilike sat do dva. U njima pokazujem sve zanimljivosti koje mi se nađu na putu: dvorce, planinarske domove, vrhove, vidikovce, razgledne piramide, spomenike, jezera i rijeke. Često mi se javljaju vodiči iz planinarskih društava i govore mi da im moje snimke pomažu u osmišljavanju tura. Kada sam prije otprilike šest godina krenuo s kanalom, na internetu gotovo da i nije bilo ovakvih informacija, čak niti o nekim značajnijim hrvatskim vrhovima, što me začudilo - istaknuo je Nuli i dodao da ostali planinari ponekad budu iznenađeni kada ga usred šume ugledaju s kamerom, ali nikada nije imao neugodnih iskustava. 

Serijal „Svi hrvatski vrhovi“ 

Iako je član Hrvatskog planinarskog društva Milengrad iz Budinščine, najčešće planinari sam jer onda, kako navodi, u miru može obići i snimiti sve što je naumio. Snimke obilazaka vrhova iz Hrvatske planinarske obilaznice mogu se pronaći na njegovom kanalu u serijalu pod nazivom „Svi hrvatski vrhovi“, a Robert tamo objavljuje i sadržaj koji nije isključivo vezan uz planine.

- Za udaljenije planinarske lokacije potrebno je i više novca pa u međuvremenu gledateljima pokazujem druge prirodne zanimljivosti. Pošto sam iz Zagorja, najčešće to bude nešto iz našeg podneblja. Između ostaloga, snimio sam Bedekovčanska jezera, Hrašćinski meteorit i vulkan Gaveznicu kod Lepoglave - nabrojio je Robert. 

Planiranje budućih putovanja 

Robert nam je otkrio što sve planira snimati i objavljivati u budućnosti. - I dalje planiram obilaziti vrhove i snimati, ali u Hrvatskoj mi ih je ostalo sve manje. Stoga sam ove godine obišao nekoliko vrhova u Sloveniji. U planu mi je napraviti serijal obilaska njihove planinarske obilaznice. Ona ima manje vrhova od naše, ali je puno duža i za kompletni obilazak bilo bi potrebno oko 40 dana. Snimao bih etapu po etapu i to bi potrajalo nekoliko godina, kao što je bio slučaj i s Hrvatskom - objasnio je Nuli. 

Najzahtjevniji i najlakši vrh 

Od svih vrhova koje je obišao, fizički najzahtjevnije bilo mu se popeti na vrh Sveti Ilija na Biokovu, dok je kao najlakši vrh izdvojio Mohokos, inače najvišu točku Međimurja. Prema njegovom mišljenju, idealna zagorska planina za planinare početnike je Cesargradsko gorje kod Klanjca jer uspon nije zahtjevan.

Planinarske anegdote 

Tijekom svojih putovanja Robert je doživio mnogobrojne lijepe anegdote, ali bilo je i onih kojih se nerado prisjeća, poput one s planinarenja na najviši vrh Hrvatske.

- Krenuo sam obići vrh Sinjal na Dinari, što je obavezna kontrolna točka za srebrnu značku. Iz Zagorja sam prema Kninu krenuo oko 3 sata ujutro i stigao dolje oko 9 sati. Do večeri sam obišao vrh i krenuo natrag prema Zagorju oko 20 sati. Tek što sam krenuo probušila mi se guma na autu, nakon gotovo neprospavane noći i cijelog dana planinarenja. Uspio sam doći do jednog prijevoja na kojem je bilo ugibalište i usred mrklog mraka uspio sam zamijeniti gumu. Nigdje oko mene nije bilo nikakve rasvjete, jedino sam imao bljeskalicu na mobitelu, ali isplatilo se jer sam uspio obići zadnju točku za srebrnu značku - prisjetio se Nuli.

Osnovna oprema svakog planinara 

Upitali smo ga što bi svaki planinar trebao uvijek imati sa sobom i kako se adekvatno obući za ovu vrstu aktivnosti.

- Ako želite uštedjeti i idete na manje zahtjevna planinarenja, možete obući neke obične hlače i majicu „za po doma“, ali nikada nemojte štedjeti na čarapama i gojzericama. Kvalitetna obuća je obavezna kako ne biste dobili žuljeve na nogama. Uganuće gležnja i slične ozljede jednaka su prijetnja na planinama poput Velebita i na našim zagorskim planinama. Ukoliko idete na kraća putovanja, možete koristiti običan školski ruksak. Potrebno je uzeti puno vode, pogotovo ako idete planinariti ljeti. Bez hrane se još može, ali bez vode teško. Idealna planinarska hrana je ona s puno kalorija, a da ujedno ne zauzima mnogo mjesta u ruksaku. U zimskim mjesecima kada su dani kraći, uz obaveznu jaknu, dobro je sa sobom imati i naglavnu svjetiljku. Ponekad dobro dođe i prva pomoć, ali pošto ona zauzima puno mjesta i teška je, najbolje je koncentrirati se na najosnovnije stvari, kao što su flasteri i tablete protiv bolova. Uz sve nabrojano, ja sa sobom nosim još nož i fučku, koju imam u slučaju da mi se nešto dogodi, ali nasreću takvih situacija nije bilo - napomenuo je Robert.

Park prirode „Zagorske gore“ 

Proteklih je dana u Hrvatskom saboru održano prvo čitanje prijedloga Zakona o proglašenju Parka prirode „Zagorske gore“, kojim bi se obuhvatilo područje Ivanščice, Strahinjščice, Ravne gore i Maceljskog gorja, što Nuli vidi kao pozitivan korak za cijelu regiju.

- Proglašenjem ovog područja parkom prirode sigurno će se popularizirati planinarenje i više će turista dolaziti u zagorsku regiju. Održavanje staza će zasigurno biti bolje, a možda se i ubrza obnova utvrda, recimo Milengrada na Ivanščici - kazao je. Smatra da Krapinsko-zagorska županija i sve turističke zajednice na području Županije rade dobar posao na popularizaciji planinarenja u Zagorju. Dodatni poticaj za turizam, kaže, bilo bi povezivanje planinarenja s vinskim cestama, od čega bi profitirali privatni iznajmljivači te domaći OPG-ovi i vinarije.  

Sve više mladih planinara 

Nuli primjećuje da sve više mladih u Zagorju otkriva čari planinarenja, što ga posebno veseli.

- Iako se ljudi u Zagorju planinarenjem uglavnom bave rekreativno, sve češće se pojavljuju mladi koji rade izvrsne rezultate, neki i na svjetskoj razini. Primjer je naš Mario Celinić, koji se popeo na najviše vrhove svih kontinenata svijeta. Vrlo je pohvalno da se mladi bave ovakvim aktivnostima. Poručujem im da samo idu naprijed i da nikada ne odustanu - zaključio je Robert.