Biti ljut i razdražljiv kad si gladan nije karakterna mana već znanstveni fenomen. Razlozi ove pojave leže u nekim procesima koji se događaju u vašem tijelu kada mu je potrebna hrana i ovise od razine glukoze u krvi, kao i određenim genima, piše magazin Healthy Food Guide.

Ugljikohidrati, proteini i masti u svemu što jedete razgrađuju se u jednostavne šećere (kao što je glukoza), aminokiseline i slobodne masne kiseline. Ovi nutrijenti prelaze u vaš krvotok, odakle se distribuiraju u vaše organe i tkiva i koriste za energiju. Kako vrijeme prolazi nakon vašeg posljednjeg obroka, količina ovih hranjivih tvari koja kruži u vašem krvotoku počinje opadati što vaš mozak shvaća kao situaciju opasnu po život. Jednostavne stvari poput koncentriranja i smislenog razgovora mogu postati teške kada ste gladni, a još jedna stvar koja može postati teža je ponašanje u okviru društveno prihvatljivih normi, kao što je kontroliranje ljutnje i razdražljivosti.Kada razina glukoze u krvi padne na određeni prag, vaš mozak šalje naredbe za nekoliko organa u vašem tijelu za sintezu i oslobađanje hormona koji povećavaju količinu glukoze u krvi, između ostalih adrenalina i kortizola. Ova dva hormona su zapravo hormoni stresa koji se oslobađaju u vaš krvotok u svim vrstama stresnih situacija. Baš kao što biste lako vikali u ljutnji na nekoga kao odgovor na stres – poplava adrenalina koju dobijete može potaknuti sličnu reakciju.

Drugi razlog zbog kojeg je glad povezana s ljutnjom je taj što su oba kontrolirana zajedničkim genima. Proizvod jednog takvog gena je neuropeptid Y, prirodna kemikalija koja se oslobađa u mozak kada ste gladni. Stimulira proždrljivo ponašanje pri hranjenju djelujući na različite receptore u mozgu, uključujući i onaj koji se zove Y1 receptor. Osim što djeluju u mozgu za kontrolu gladi, neuropeptid Y i Y1 receptor također reguliraju ljutnju ili agresiju. U skladu s tim, ljudi sa visokim razinama neuropeptida Y također imaju tendenciju pokazivati visok nivo impulsne agresije. Dok mnogi fizički faktori doprinose ljutnji i nervozi, psihosocijalni faktori također imaju ulogu. Kultura utječe na to izražavate li, na primjer, direktno ili indirektno verbalnu agresiju, prenosi Klix.ba.

Kako smo svi različiti u svim ovim faktorima, nije ni čudo da postoje razlike u tome koliko ljudi djeluju razdražljivo kada su gladni.