Jadranka Blagec iz Donje Stubice strastvena je ljubiteljice prirode i zemlje, stoga iako mlada, ima impozantnu količinu starih sorti sjemena povrća, ljekovitog i začinskog bilja, za što je bila i nagrađena na županijskom izložbi 'Zagorje, trnac starih sorata voća. - Od djetinjstva vrijeme volim provoditi u prirodi i promatrati biljke kako rastu, za što je zaslužna moja obitelj koja mi je usadila ljubav prema prirodi i bilju i naučila me da pazim na svako domaće sjeme da se ne dotrgne – ispričala nam je Jadranka. Kaže, da je prema svom posljednjom popisima imala 150 vrsta sjemena, ali sada je ta brojka puno veća.

Iz bakinog vrta

- Jedne od meni dražih vrsta koje su također vrlo stare su noćne frajle, cinije, gumbeki, lepi dečki, hren, kamilica, kopar, pršun, kimlin, rimski luk, domaći češnjak, buča pečenica, paradajz volovsko srce, crvena domača kuruza, koja se kuhala maloj djeci u čaju protiv kašlja – nabrojala je Jadranka samo dio svoje kolekcije, koja sjemenje skuplja veći dio svog života. – Moj vrt se jako razlikuje od godine do godine jer svaku godinu nije moguće uzgojiti sve vrste biljaka pa svaku godinu sijem nešto drugo. Sjeme se skuplja skoro cijelu godinu, što obuhvaća period od proljeća do jeseni. Skupljanje i čuvanje sjemena zahtjeva mnogo vremena. Tu mi pomažu i moja djeca. Važno je da je sjeme dobro osušeno, a nakon toga potrebno je spremiti ga na suho mjesto kako vlaga ne bi došla do njega – savjetuje nas ova stubička vrtlarica, koja je neke stare sorte uspjela sačuvati još od generacija svojih baka. Pitali smo je što misli o tome da danas ljudi sve kupuju u trgovačkim centrima, nemaju svoj vrt i većinom komentiraju da im se ne isplati. - Kad više ne znaš kam bi išel, zmisli se od kud si došel – diplomatski je odgovorila Jadranka.

Vrtlarska sezona

Njezin vrt se nalazi na više različitih površina i jako je šareni, otkriva nam. Početak je nove vrtlarske sezone. Ljudi će dolaskom toplijeg vremena ići u svoje vrtove. To je jedva dočekala i Jadranka. - Strastveni sam ljubitelj prirode, zemlje i važno mi je da se očuva svako staro sjeme da bi ostalo nešto za buduće generacije. Odvojiti se od prirode značilo bi odvojiti se od sebe – zaključuje naša sugovornica, majka troje djece, koja je sretna što je i na djecu uspjela prenijeti ljubav prema prirodi, rodnom mjestu i starini.