Umjetna inteligencija sve se više koristi i u školskim zadacima, no stručnjaci upozoravaju da to može imati posljedice za razvoj dječjeg mozga. Edukatori iz Bright Heart Education ističu da se kod djece koja se previše oslanjaju na AI umjesto na vlastito razmišljanje javljaju tri ključna problema, koje nazivaju "kognitivni dug".

"Primjećujemo promjenu u samom procesu razmišljanja, a kada djeca prepuste logiku umjetnoj inteligenciji, manje vježbaju vještine koje omogućuju trajno usvajanje znanja", objašnjava dr. Ryan Stevenson, suosnivač i direktor tvrtke, prenosi YourTango. Ipak, naglašava da rješenje nije potpuna zabrana, već učenje pravilnog korištenja tih alata. Prema edukatorima i učiteljima, ova tri ponašanja najčešće otkrivaju djecu koja se oslanjaju na AI.

Preskaču samostalno razmišljanje

Učitelji upozoravaju da se učenici sve češće uopće ne pokušavaju sami suočiti s problemom, već odmah posežu za AI alatima. Takvo ponašanje posebno je problematično jer se dječji mozak još razvija, pa preskakanje procesa razmišljanja može dugoročno utjecati na učenje i razumijevanje.

Sve slabije podnose zbunjenost i nesigurnost

Stručnjaci primjećuju da djeca koja se oslanjaju na AI teže podnose situacije u kojima ne znaju odmah odgovor. Jedan učitelj opisao je učenika koji je "briznuo u plač" kada je trebao objasniti kako je došao do rješenja zadatka, što pokazuje koliko im nedostaje iskustvo samostalnog rješavanja problema.

Previše vjeruju umjetnoj inteligenciji

Edukatori upozoravaju da mnogi učenici "tretiraju AI kao autoritet, a ne kao alat koji treba propitivati". Kao primjer navode studente medicine koji su prepričavali dijagnoze temeljene na odgovorima ChatGPT-a. Ovo se smatra posebno opasnim jer AI alati nisu uvijek pouzdani, što je potvrdio i izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman izjavom da se ChatGPT-u "uopće ne bi smjelo vjerovati".

Dakle, stručnjaci ističu da roditelji mogu pomoći ublažiti ove učinke kroz jednostavne navike. Dr. Stevenson preporučuje svakodnevno pisanje rukom jer "pisanje rukom usporava proces razmišljanja" i pomaže djeci organizirati ideje, a istraživanja pokazuju da snažnije potiče moždani angažman nego tipkanje.

Također ističe važnost glazbe, jer studije pokazuju da glazbena poduka poboljšava pamćenje i kognitivnu fleksibilnost, kao i aktivnosti koje potiču kritičko razmišljanje. "Velik dio 'kognitivnog duga' zapravo je gubitak navike postavljanja pitanja", navodi dr. Stevenson, naglašavajući važnost razvoja tih vještina.