Prijedlog izmjene Direktive o oporezivanju duhanskih proizvoda (TTD) predviđa više poreze na cigarete te prvi put minimalne trošarine na e-cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice. Nakon što Europski parlament u lipnju nije uspio usvojiti svoje stajalište, pregovori se nastavljaju u Vijeću EU-a, gdje je potrebna jednoglasna podrška svih država članica, piše Euronews, a prenosi tportal.

Europska komisija zaključila je da su postojeća pravila pridonijela smanjenju pušenja klasičnih cigareta, ali da više ne odgovaraju tržištu na kojem naglo raste upotreba novih nikotinskih proizvoda, osobito među mladima.

Otprilike četvrtina Europljana i dalje puši ili redovito konzumira duhanske proizvode, a među mladima od 13 do 15 godina više od 11 posto njih koristi duhan ili proizvode poput aromatiziranih e-cigareta.

'U EU-u se i dalje bilježi oko 700.000 smrti godišnje povezanih s duhanom. On ostaje jedan od vodećih preventabilnih uzroka raka i kardiovaskularnih bolesti', rekao je za Euronews profesor Martin McKee, strateški savjetnik Europskog udruženja za javno zdravstvo.

Hrvatska među zemljama s najviše pušača

U EU-u se godišnje proda oko 300 milijardi cigareta, a puši 24 posto stanovništva. Razlike među državama izrazite su: od osam posto pušača u Švedskoj do 37 posto u Bugarskoj. Hrvatska i Grčka među zemljama su u kojima ukupna stopa pušenja prelazi 35 posto dok je u Nizozemskoj oko 11, a u Danskoj 14 posto.

Posljedice snažno opterećuju zdravstvene sustave jer liječenje kardiovaskularnih i kroničnih plućnih bolesti povezanih s pušenjem javne zdravstvene proračune stoji oko 25 milijardi eura godišnje.

'Čak i odgoda velikih mjera za kontrolu duhana od nekoliko godina s vremenom znači milijune dodatnih pušača te bolesti i smrti koje su se mogle spriječiti', upozorio je McKee.

E-cigarete i IQOS mijenjaju tržište

Dok je klasično pušenje najzastupljenije među osobama od 25 do 54 godine, mlađe generacije sve se više okreću e-cigaretama, grijanom duhanu poput IQOS-a i nikotinskim vrećicama.

Ti se proizvodi smatraju manje štetnima od klasičnih cigareta, ali nisu bez rizika. Zdravstvene organizacije upozoravaju na potencijalno štetne tvari dok nikotin izaziva snažnu ovisnost te izloženost njemu tijekom adolescencije može utjecati na razvoj mozga i povećati rizik od dugotrajne ovisnosti.

Cilj: Manje od pet posto pušača

EU želi do 2040. godine stvoriti 'generaciju bez duhana', odnosno smanjiti udio pušača na manje od pet posto stanovništva. Bruxelles ipak nema ovlasti potpuno zabraniti pušenje jer zdravstvena politika ostaje u nadležnosti država članica. Može, međutim, poreznim i regulatornim mjerama utjecati na prodaju i promociju duhanskih proizvoda.

Dosadašnje mjere smanjile su udio odraslih pušača s 28 na 24 posto, no Komisija smatra da su stara pravila ostavila rupe koje su omogućile širenje novih nikotinskih proizvoda.

Cigaretama prijeti veliko poskupljenje

Novi prijedlog Komisije predviđa znatno povećanje minimalnih trošarina. Za klasične cigarete minimalna trošarina trebala bi porasti čak 139 posto, što bi podiglo i minimalnu maloprodajnu cijenu.

Prvi put bile bi uvedene i obvezne minimalne trošarine na e-cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice, a sirovi duhan uključio bi se u europski elektronički sustav praćenja da bi se suzbili crno tržište i prekogranično izbjegavanje poreza.

Neke države već postrožile pravila

Pojedine članice ne čekaju zajedničko europsko rješenje. Belgija je prva u EU-u zabranila prodaju jednokratnih e-cigareta, a Francuska je učinila isto te dodatno zabranila pušenje u parkovima, na plažama i u blizini škola. Nizozemska je zabranila gotovo sve arome za e-cigarete osim duhanskih te razmatra podizanje dobne granice za kupnju nikotinskih proizvoda s 18 na 21 godinu.

Ako nova direktiva dobije jednoglasnu podršku članica, posljedice će osjetiti i duhanska industrija, čija godišnja prodaja u EU-u doseže oko 130 milijardi eura. Za potrošače bi najvidljivija promjena bile osjetno više cijene cigareta, ali i brojnih alternativnih nikotinskih proizvoda.