Jedino se u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji u proteklom desetljeću povećao broj stanovnika, dok su sve druge županije ostale bez više od dvjesto tisuća stanovnika, piše u srijedu Večernji list

To je kao da je u deset godina nestao grad veličine Splita ili cijela Istarska županija. Istra je u blagom plusu od samo tisuću stanovnika, Grad Zagreb usisao je iz okolnih područja oko 17.000 osoba te narastao na 807.000.

Zagreb je, procjenjuje DZS, preskočio magičnu brojku od 800.000 stanovnika 2016. godine i od tada lagano raste zahvaljujući činjenici da je najjače ekonomsko središte u zemlji. Sisačko-moslavačka županija izgubila je 27.000 stanovnika, Osječko-baranjska 33.000, Primorsko-goranska 12.000, a blizu nuli – s minusom oko 900 osoba, još je jedino turistički prosperitetna Dubrovačko-neretvanska županija.

Demografski trendovi

“Donedavno je demografsko pražnjenje ruralnih prostora i manjih gradova stvaralo vojsku nezaposlenih koji su bili rezervna radna snaga. Dugogodišnja gospodarska kriza i nezaposlenost stvarala je privid obilja ljudskih radnih potencijala. Desetljećima su visoke stope nezaposlenosti stvarale sigurne rezerve radne snage. Zato su i bile moguće relativno niske plaće, posebno u zanimanjima s nižim kvalifikacijama. Priljevom u radnu dob sve malobrojnijih naraštaja, dodatno okljaštrenih iseljavanjem u inozemstvo, rezerve radne snage presušile su za samo nekoliko godina”, naveli su demografi Anđelko Akrap i Krešimir Ivanda u velikoj gospodarskoj analizi stanja hrvatskih županija, koju četvrtu godinu zaredom priprema HGK.

Svi relevantni demografski pokazatelji pokazuju da iz godine u godinu slijedi sve manji priljev na tržište rada. Dakle, nositelji ekonomske politike trebaju voditi računa o gotovo progresivnom sužavanju demografskih okvira ponude radne snage.

Nastavljanjem sadašnjih demografskih trendova, do 2051. broj stanovnika u radnoj dobi (od 15 do 64 godine) smanjit će se za više od milijun stanovnika, broj mladih (0-14 godina) smanjit će se za oko 273 tisuće a, nasuprot tomu, broj starijih od 65 i više godina povećat će se za oko 185.000, navode demografi i zaključuju da Hrvatska ne može računati na ekonomski održiv razvoj, donosi Večernji list.