Znanstvenici koji proučavaju ljudske izmete stare 1300 godina iz Špilje mrtve djece u Meksiku otkrili su da su se ljudi suočavali više od tisuću godina unazad, čime su promijenili način na koji znanstvenici gledaju na staru civilizaciju, piše Daily Star, prenosi net.hr.

Glavni istraživač Drew Capone je uz pomoć svojih kolega koristio molekularnu analizu za ispitivanje 10 drevnih dehidriranih uzoraka izmeta, poznatih kao paleofaeces, otkrivenih u špilji u dolini Rio Zape u Meksiku, blizu Duranga. Ovi uzorci datiraju iz razdoblja od 725. do 920. godine nove ere, a rezultati njihovih istraživanja objavljeni su u srijedu. 

Znanstvenici su izdvojili DNK iz 10 uzoraka paleofaecesa i otkrili da svaki uzorak sadrži barem jedan patogen ili crijevnu mikroorganizam, a dva najčešća su intestinalni parazit Blastocystis, koji može izazvati gastrointestinalne probleme, i različite sojeve bakterije Escherichia coli, koji su pronađeni u 70 posto uzoraka.

Nova analiza je tako otkrila DNK patogena koji prije nisu bili pronađeni u paleofecesu, uključujući Blastocystis i Shigella.

Zbog iznenađujuće visokog broj mikroba pronađenih u izmetu znanstvenici smatraju da su među kulturom Loma San Gabriel vladali loši sanitarni uvjeti. To također upućuje da su ljudi vjerojatno unosili mikrobe putem izmeta kontaminirane pitke vode, zemlje ili hrane.

Ova nova studija nadograđuje prethodna istraživanja paleofaecesa iz špilje koja su otkrila prisutnost crva poput hookworm-a, whipworm-a, pinworm-a i njihovih jaja, sugerirajući da su ljudi koji su ostavili svoj izmet u špilji bili zaraženi različitim parazitima.

Tijekom 1950-ih, arheolozi su u Špilji mrtve djece otkrili ljudske i životinjske kosti, ostatke biljaka, te ljudski i životinjski paleofaeces. Pretpostavljaju da su špilju koristili pripadnici pretpovijesne kulture Loma San Gabriel.

"Rad s ovim drevnim uzorcima bio je kao otvaranje biološke vremenske kapsule, pri čemu svaki uzorak otkriva uvid u ljudsko zdravlje i svakodnevni život", rekao je Capone. "Postoji veliki potencijal u primjeni modernih molekularnih metoda za informiranje istraživanja prošlosti", dodao je Joe Brown, profesor okolišnih znanosti na Sveučilištu Sjeverna Karolina u Chapel Hillu, prenosi net.hr.