Desert je slatko jelo koje se konzumira na kraju obroka. Sama riječ „desert“ dolazi od francuske riječi „desservir“ (što u prijevodu znači „počistiti stol“) i negativa latinske riječi „servire“ (hrv. služiti, poslužiti).

Prvi deserti su bili bitno različiti od današnjih. To su redom bili lješnjaci, sušeno voće, pčelinje saće, … odnosno namirnice koje su sadržavale šećer. Namirnice su bile lokalne, sezonske jer si je samo takve mogao priuštiti običan puk. Distribucija deserta na širem području dobila je zamah u srednjem vijeku s početkom proizvodnje šećera. Šećer je tada bio jako skup i pristupačan samo višem staležu. Istražujući povijesne činjenice, sladoled se može smatrati prvim desertom u modernom smislu riječi. Danas nam je na izboru čitav niz slastica koje mogu poslužiti kao desert. Kolači, keksi, pite, sladoledi, voćni kupovi… samo su neki od primjera. Nedvojbeno je da današnje slastice sadržavaju više kalorija od onih prije nekoliko stotina godina i zbog toga treba biti oprezan.

Bilo da je riječ o desertu koji je poslužen nakon ukusnog ručka bilo o slatkom zalogaju u predahu od posla, ponekad je samo jedan kolač dovoljan da popravi naše raspoloženje. Od Slavonije i Baranje, preko Zagorja i Istre pa sve do Dalmacije i Dubrovnika, Hrvatska je prepuna recepata za poslastice koje mnoge Hrvate podsjećaju na djetinjstvo i bakinu kuhinju u kojoj su vrijedne ruke od siromašnih sastojaka pripremale prave delicije. Izdvojili smo zato deset tradicionalnih slastica koje će vas potaknuti da počnete istraživati što sve kriju stare kuharice naše tradicionalne kuhinje. 

• Zagorski štrukli
• Orahnjača i makovnjača
• Salenjaci
• Kroštule
• Rožata
• Rožata
• Skradinska torta
• Međimurska gibanica
• Samoborske kremšnite
• Fritule