Foto: PIXSELL/Ilustracija

Toplinski val nam se vratio i potrajat će sljedećih nekoliko dana, temperature bi mogle ići i do 39°C, a to znači da se trebamo dobro zaštititi od vrućina i sunca. Uz obavezne kremu za sunčanje, sunčane naočale, šešir i dovoljno vode te ostajanje u rashlađenim prostorima u najtoplijim dijelovima dana, svi koji imaju određene kronične bolesti trebaju biti dodatno oprezni, prenosi portal Živim. 

- Tijelo nastoji stalno održavati jednaku temperaturu, a jedan od načina za to je znojenje. Ljeti se više znojimo, pa možemo lakše dehidrirati, što uzrokuje različite zdravstvene probleme – kaže dr. Sarah Ruff, obiteljska liječnica iz Sveučilišne bolnice UNC Health u Chapel Hillu. - Kako ne bi došlo do dehidriranosti, važno je piti dovoljno vode, a ako se bavite sportom ili drugim tjelesnim naporima vjerojatno ćete trebati nadoknaditi i elektrolite, poput natrija, kalija, magnezija. U plan sportskog vježbanja uklopite i stanke, obavezno u hladu ili u zatvorenom prostoru.

To vrijedi za sve, jer u izraženim ljetnim uvjetima svi su u riziku od dehidracije, toplinske iscrpljenosti, pa i toplinskog udara te se mogu pojaviti simptomi kao što su mučnina i povraćanje, otežano disanje, vrtoglavica, zbunjenost i glavobolja. Vjerojatnije ih je očekivati kod osoba s kroničnim zdravstvenim stanjima, čiji se problemi, čak i kad je bolest dobro kontrolirana, na vrućinama mogu pogoršati. Za takvo pogoršanje nije potrebno otići u neku posebnu avanturu.

- Kada postane vrlo vruće i kada je sunce posebno jako i normalne aktivnosti mogu biti rizične. Ljudi se izlažu opasnosti već i ako se po vrućini zapute u obližnju trgovinu ili ljekarnu. I taj mali napor može ugroziti zdravlje - ističe liječnik primarne zdravstvene zaštite dr. Marvin Mina iz bolnice Cedars-Sinai u Los Angelesu.

Navodimo nekoliko vrlo čestih kroničnih stanja kod kojih izlaganje suncu i vrućini može izazvati pogoršanje. Slijede savjeti za osobe s kroničnim bolestima.

Srčane bolesti

Svako zdravstveno stanje koje pogađa srce može se pogoršati zbog vrućine i dehidriranosti, jer se manjak vode odražava na volumen i cirkulaciju krvi. To znači da srce mora raditi jače kako bi odaslalo krv kroz cijelo tijelo.

- Takav pojačani pritisak na srce može dovesti i do srčanog udara – upozorava dr. Ruff. - Budite oprezni s naprezanjem na vrućini, imajte na umu i da poslovi poput košnje trave na visokim temperaturama mogu utjecati na srce. Pijte puno vode i pripazite na simptome. Uzimate li diuretik, lijek za visoki krvni tlak ili zatajenje srca, mogli biste biti izloženi povećanom riziku od dehidracije, jer ti su lijekovi namijenjeni poticanju mokrenja. Provodite li puno vremena vani, budite sigurni da pijete dovoljno vode i pripazite na moguću pojavu simptoma dehidracije.

Plućne tegobe

Dok vaše tijelo na vrućini nastoji održati normalnu temperaturu, možete početi brže disati zbog toga što pluća pokušavaju dobiti više kisika. Kod svakog stanja kod kojeg je kapacitet pluća smanjen – bio to KOPB, emfizem, intersticijska bolest pluća ili bronhitis – brže disanje može tešku situaciju još otežati jer se pluća moraju jače naprezati.

- Imate li plućnu bolest, izbjegavajte izlaziti tijekom najtoplijih dijelova dana te se pokušajte rashladiti i piti dosta vode. Na vrućinama vlaga u zraku može dodatno otežati disanje, budući da može biti okidač za pojavu simptoma astme, pa oboljeli uvijek trebaju imati inhalator pri ruci – kaže dr. Ruff.

Nije rijetkost da je ljeti u nekim sredinama narušena kvaliteta zraka, zbog šumskih požara, dugog sušnog razdoblja itd. Stoga prije boravka na otvorenome provjerite lokalne uvjete.

Glavobolje i migrene

Dehidriranost ljeti može vrlo brzo izazvati glavobolje. Ako inače patite od migrena, možda ćete uočiti da se ljeti javljaju češće.

- Neke su osobe osjetljivije na promjene vanjskog tlaka i vrućine, pa ako već znate da su vam to okidači za migrenu, nastojte se dobro hidrirati, možete popiti i piće s elektrolitima i ostanite u hladu i tišini. Ako ipak morate van, zaštitite se šeširom, suncobranom i naočalama s polariziranim staklima. Uz sebe uvijek imajte lijekove – kaže dr. Ruff.

I ako ne dobijete glavobolju, možete osjetiti da na vrućinama nekako sporije i teže razmišljate. To je siguran znak da vam trebaju voda i povlačenje u sjenu. Kad tijelu manjka vode ono, naime, isključuje ili stavlja u drugi plan funkcije koje mu u tom trenutku nisu esencijalno važne, pa to može pogoditi brzinu misli i kognitivne funkcije.

Za izbjegavanje glavobolja najbolje je skloniti se u tišinu i hladovinu, uz dosta vode i lagane zalogaje

Šećerna bolest

Vrućina i dehidriranost mogu uzrokovati značajne fluktuacije razine šećera u krvi, pa je za osobe s dijabetesom iznimno važno ne zanemariti kontrolu. Ne pijete li dovoljno vode, razine šećera mogu rasti; ulažete li više energije kako biste se rashladili, razine šećera mogu padati.

- Visoke temperature mogu utjecati i na to kako tijelo koristi inzulin, što dijabetes ljeti čini nepredvidljivijim nego inače. Možda će biti potrebno prilagoditi lijekove, prema tome, budite oprezni i često kontrolirajte vrijednost šećera – savjetuje dr. Ruff.

Kožne tegobe

Liječnici svima savjetuju korištenje krema za zaštitu od sunca kod svakog dnevnog izlaska, bez obzira na to je li sunčano ili oblačno, kao zaštitu od opeklina i smanjenje rizika za rak kože. Ljetni uvjeti loše utječu i na postojeća kožna stanja, npr. sunčeve zrake mogu biti okidač za pogoršanje crvenila i kvržica kod rozaceje, a toplina može dehidrirati kožu, što dodatno otežava stanje. Pojačano znojenje može pak potaknuti pojavu akni.

- S druge strane, mnogim ljudima koji imaju ekcem ili kronično suhu kožu koja svrbi, toplina donosi olakšanje, a ono što može pogoršati situaciju je učestalo tuširanje ili pranje. Više se znojimo, pa se više i peremo. Ne zaboravite stoga nakon svakog pranja nanijeti na kožu losion i hidratantni proizvod – podsjeća dr. Ruff.

Moguća je i alergijska reakcija na sunčeve zrake koja se očituje kao crveni osip i svrbež kože. Najbolja zaštita su kreme sa SPF-om i odjeća koja pokriva kritične dijelove.

- Opasnosti se ne izlažete samo kada ste na plaži ili bazenu. Ljudi se najviše izlažu suncu tijekom rutinskih aktivnosti kao što je rad u vrtu ili šetnja s psom – podsjeća dr. Mina.

Autoimune bolesti

Toplina olakšava simptome Raynaudovog sindroma, pojačane i bolne osjetljivosti na hladnoću koja se javlja kod sklerodermije, a moguća je i kod Sjögrenovog sindroma, lupusa, reumatoidnog artritisa i nekih drugih autoimunih bolesti. S druge strane, izravna sunčeva svjetlost može pojačati umor i bolove u zglobovima kod osoba s autoimunim bolestima. Savjetuje se zaštititi od sunca kremama s mineralnim filtrima (cink ili titanijev dioksid) te odjećom dugih rukava i nogavica.

Kod multiple skleroze i drugih bolesti koje pogađaju mijelinsku ovojnicu neurološki se simptomi mogu pogoršati i kod malog povećanja tjelesne temperature. Pojava se naziva Uhthoffov fenomen i do nje može doći na vrućinama, kod vježbanja, povišene temperature tijela zbog bolesti, kod saune i vrućih kupki, pa i kod konzumiranja vrlo vruće hrane ili napitaka. Povećana temperatura usporava ili blokira provođenje živčanih impulsa, no točan mehanizam nije objašnjen. Nakon što se tjelesna temperatura normalizira, znakovi i simptomi obično se povlače.

Što savjetuju stručnjaci

Donosimo savjete za lakšu ljetnu svakodnevicu osoba s kroničnim bolestima. Dali su ih stručnjaci neprofitne organizacije Brain Inflammation Collaborative koja se bavi unaprijeđenjem liječenja upalnih neuroloških bolesti.

Uvijek budite dobro hidrirani. Ljetno sunce i visoke temperature mogu vas iscrpiti i dovesti do gubitka vode, određenih hranjivih tvari i elektrolita. Osim vodom i „pojačanim” pićima, njihove poželjne razine održavajte jedenjem dovoljno voća i povrća – povećat ćete rezerve vitamina i minerala u organizmu i istovremeno održavati hidrataciju.

Dobro se rashladite. Nekada je toliko vruće da nam lepeza i suncobran nisu dovoljni. Ponesite sa sobom bocu vode i ventilator na baterije, a razmislite i o kupnji rashladnog prsluka.

Zaštitite se od UV zraka i žarenja. Vani nosite sunčane naočale, laganu i svijetlu odjeću (ili onu koja blokira sunčeve zrake, nosi oznaku UPF) i šešir širokog oboda. Ne preskačite nanošenje i obnavljanje kreme sa SPF-om. Opekline od sunčevih zraka mogu povećati rizik od toplinske iscrpljenosti i udara.

Čitajte upute lijekova. Provjerite pogoršavaju li lijekovi koje uzimate smetnje i simptome bolesti povezanih s vrućinom, primjerice, neki antidepresivi mogu pojačati štetne učinke vrućine. Obavezno se obratite liječniku i upoznajte se sa znakovima bolesti povezanih s vrućinom, poput bolova u prsima ili vrtoglavice. Pazite na srce, budući da ga vrućina dodatno opterećuje, stoga redovito radite stanke, rashlađujte se, sklanjajte se u klimatizirani prostor, pokušajte izbjegavati naporne aktivnosti na otvorenom i pripazite na simptome poput povećane žeđi, nedostatka znojenja, bolova u prsima itd.

Sigurno pohranite lijekove. Nosite li lijekove sa sobom, provjerite jesu li pravilno pohranjeni, jer toplina može utjecati na njihovu učinkovitost. Za savjet o tome kako ih pravilno pohraniti obratite se liječniku ili ljekarniku.

Slušajte tijelo. Svatko ima drugačije iskustvo s vrućinom, stoga se prilagodite onome što vaš organizam traži. Osjetite li bilo kakve neobične simptome, ne ustručavajte se potražiti liječničku pomoć.

Budite informirani. Pratite upozorenja o visokim temperaturama u vašem području. Uputite se u to u koje se rashlađene prostore možete skloniti. Pripremite se za mogući hitni slučaj – imajte lako dostupne kontakte za hitne slučajeve, nosite vodu i zdrave grickalice, ponesite lijekove koji vam mogu zatrebati, dogovorite se da vas netko od bližnjih provjerava.