Foto: Ilustracija 

Mnogi nakon teške virusne infekcije s visokom temperaturom misle da su preboljeli covid-19, ali bez testiranja to nikada neće znati. Moguće je i da je krivac bio enterovirus, najčešći uzročnik ljetnih viroza koji, srećom, uglavnom prolazi lakše, no može izazvati i teške simptome i vrlo visoku tjelesnu temperaturu. Na pitanja o tome kako nas pogađaju ljetne viroze, tko najviše obolijeva i što možemo poduzeti, odgovorio je dr. sc. Juraj Jug, spec. obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Zapad. Dojam je da ove sezone viroza ima više nego obično, a slično je uočio i dr. Jug, prenosi Živim. 

- Primijetili smo u ordinaciji nešto veći broj ljetnih viroza, no i dalje u okvirima očekivanoga. Uglavnom su respiratorne, blage kliničke slike, znači lakše prehlade, tu i tamo s povišenom temperaturom. Nije bilo jačih bronhitisa ni upala pluća. Dnevno nam se javi pet-šest pacijenata s prehladom te jedan do dva s crijevnom infekcijom. No, to nisu uvijek viroze, nego ljudi pojedu nešto pokvareno, što je ljeti lako moguće - kaže liječnik.

Ljetne respiratorne viroze su općenito nešto slabijeg intenziteta od zimskih, tjelesnu temperaturu podižu najčešće do 37,5 ili do 38 °C, kaže dr. Jug

Virusi na partijima

Najčešće od respiratornih ljetnih viroza obolijevaju mlađe osobe, jer određeni se virusi lakše šire po okupljalištima, ljeti su to bazeni, plaže, barovi, prostori na kojima se "partija" itd. Uglavnom se šire kapljičnim putem, a neki i aerosolom. Starije osobe ipak izbjegavaju gužve i izlaske po vrućinama, mnogi slušaju i liječničke preporuke o smanjenju mogućnosti pojave srčanih i moždanih udara, pa se ujedno pričuvaju i od virusa, pohvalio je svoje pacijente dr. Jug.

Za ljetne respiratorne viroze, nastavlja, može se reći da su općenito nešto slabijeg intenziteta od zimskih, tjelesnu temperaturu podižu najčešće do 37,5 ili do 38 °C. I dalje ima covida-19, međutim, kako testiranje više nije obavezno, tako se ne zna uvijek tko ima covid, a kod njega se može očekivati nešto viša temperatura. HZJZ u posljednje vrijeme izvještava o pedesetak potvrđenih slučajeva tjedno (od 7. do 13. srpnja bilo ih je 60), no koliko ih stvarno ima, ne može se znati. Kod kliničke slike koja bi mogla upućivati na covid - bolovi u cijelom tijelu, povišena temperatura, blaži respiratorni simptomi - liječnici savjetuju pacijentima da se testiraju.

Lakša i teža slika

- Viša temperatura uz težu prehladu može se očekivati i kod enterovirusa, i po tome možemo pretpostaviti da se zaista radi o tom uzročniku, pogotovo ako se pojavi osip, tzv. hand-foot-and-mouth disease (bolest usta, šaka i stopala), karakteristična za enterovirus, poglavito kod djece. Tjelesna temperatura može ići do 40 °C i bolest je prilično zarazna, pa moramo biti na oprezu zbog ostalih ukućana - naglašava dr. Jug. - Srećom, kada bolest ima uobičajenu kliničku sliku, uz lakše simptome prehlade ili osipa, a najčešće jest tako, oporavak uslijedi kroz sedam do 14 dana, u principu bez posljedica.

Liječnik podsjeća da se za enterovirus uvriježeno pogrešno misli da izaziva proljev i povraćanje, na što navodi njegov naziv, no dobio ga je zbog toga što se dijeli u stanicama gastrointestinalnog sustava. Izaziva uglavnom respiratorne simptome, ponekad i kožne, a nažalost može izazvati i meningoencefalitis, vrlo ozbiljnu, ali srećom vrlo rijetku bolest.

- Enterovirus je jedan od njenih najčešćih uzročnika. Lijeka nema, čeka se oporavak, a pacijenti se uglavnom hospitaliziraju. Smrtnost je ispod jedan posto, no bolest može ostaviti trajnije posljedice na živčani sustav - mogu zaostati kljenut ili neuropatski bolovi i druge neurološke posljedice koje se ponekad moraju rehabilitirati godinama - navodi dr. Jug. Od ostalih uzročnika respiratornih infekcija spominje adenovirus, koji je prisutan cijele godine. Zimi ima manje enterovirusa, a uobičajeni su virusi parainfluence i influence te rinovirus. - Većina virusa ima nespecifičnu kliničku sliku. Možemo pretpostaviti o čemu je riječ, ali bez testiranja ne možemo znati. U većini slučajeva to zapravo i nije važno, jer ciljani lijek nemamo, a te su bolesti samoograničavajuće i uglavnom prolaze same od sebe.

Upale oka i uha

Najistaknutiji simptomi ljetnih respiratornih viroza su temperatura do 38 °C, curenje nosa i dosta jaka grlobolja, pogotovo kod adenovirusa, koji može izazvati i konjunktivitis. U tom se slučaju mogu dati, iako nisu lijek za adenovirus, kapi za oči koje sadrže kortikosteroid i antibiotik, kako bi se ublažila upala, jer se virusne infekcije očiju lako mogu zakomplicirati bakterijskom infekcijom. To se može očekivati jer je oštećen suzni film, upaljena je konjunktiva, na koži živi puno bakterija i, uz to, ljudi previše trljaju oči rukama, pa lako mogu u njih unijeti bakterije. Slično je i s upalom uha, tj. vanjskog zvukovoda, koja je također pretežno virusna bolest, no može biti i bakterijska. Obično se "pokupi" na bazenima, plažama, bilo gdje uz vodu gdje ima dosta ljudi.

- Svašta dodiruju, a ako im uđe voda u uho, nečistim prstima čačkaju po uhu. Idealno za razvoj infekcije. Još od početka lipnja imamo veći broj pacijenata nego inače koji dolaze zbog upala uha, a nerijetko imaju problema i s cerumenom, vjerojatno zato što si pokušavaju pomoći štapićima za uši, pa ga samo naguraju dublje i pogoršaju kliničku sliku. Infekcija se može razviti i ispod cerumena, pa kapi ne mogu doprijeti do nje dok se cerumen ne ispere. Karakteristično je za ovu virusnu upalu da pacijent nema temperaturu, ali ga uho jako boli. Puno ozbiljnija je upala srednjeg uha, koja je uglavnom bakterijska - objašnjava dr. Jug.

Po njegovim riječima, malo tko se sjeti uzeti lijek protiv bolova kod virusne upale uha, a pomaže. Isto se tako kod prehlade rijetko sjete koristiti fiziološku ili hipertoničnu otopinu.

- Kad kažemo pacijentima da im je to glavni lijek kod virusne infekcije, razočaraju se, zato što očekuju antibiotik i nadaju se da će ih on brzo riješiti bolesti. No, antibiotik nije lijek za viroze, nego za bakterijske infekcije, i to treba stalno naglašavati - ističe naš sugovornik.

Kod ljetnih prehlada dr. Jug, među ostalim, preporučuje unos puno tekućine, ponajprije vode ili izotoničnih pića

Kako si možemo pomoći

Kad se prehladimo zimi, znamo što nam je činiti - vrući čaj, dekica, preznojavanje - no što činiti ljeti, kada pregrijani vanjski zrak i mi možemo imati jednaku temperaturu? Vrući čaj nije u preporukama kod ljetnih prehlada, kaže dr. Juraj Jug. Preporučuje se unos puno tekućine, najbolje vode ili izotoničnih pića. Izbjegavati treba zaslađena pića, jer ona stalno traže još i k tome lagano dehidriraju organizam, a nikako ne treba piti alkohol i gazirana pića.

- Preporuka je i spuštati temperaturu, najčešće paracetamolom, ako prijeđe 38 °C. Ne prije, jer može biti i korisna u izlječenju, a i da se vidi u kojem smjeru će bolest ići. Preporuka je i ne doći u ordinaciju prva dva-tri dana bolesti jer se klinička slika još razvija. Dođe li pacijent prerano, slika će još biti nespecifična i nećemo moći znati je li uzročnik bakterija ili virus - upozorava.

Za ublažavanje simptoma respiratornih viroza preporučuje u kućnoj ljekarni imati sprej s fiziološkom otopinom, kao i sprej ili pastile za grlo, jer grlobolja može biti toliko ozbiljna da pacijent ne može niti gutati. Koristan je i mukolitik (može se kupiti u slobodnoj prodaji), lijek koji rastvara sluz te je dobrodošao kod produktivnog kašlja i kod zelenog sekreta iz nosa, posebno kod djece.

Moguće komplikacije

Virusne respiratorne infekcije mogu se zakomplicirati bakterijskima. Primjerice, kod virusne upale sinusa može nastati tzv. bakterijska superinfekcija ako se zatvore uski izvodni kanali iz sinusa, pa onda bakterije, koje tu normalno žive, nabujaju i izazovu težu upalu. Može se prepoznati po tome što pacijentu, kojem se temperatura spustila ili je nije ni imao, nakon sedam do deset dana infekcije odjednom skoči temperatura i stanje mu se jako pogorša. Na krvnoj slici često se ništa ne može vidjeti, iako pacijent ima sve simptome bakterijske upale sinusa - jednostranu bol, visoku temperaturu nakon prehlade itd. Tu se može dati antibiotska terapija koja uspješno liječi ovu infekciju.

- To je možda i najčešća komplikacija virusnih respiratornih infekcija, druga je pneumonija, uglavnom puno češća kod osoba koje imaju KOPB ili druge kronične bolesti. Kod mlađih znamo viđati atipične pneumonije, uglavnom uzrokovane drugim uzročnicima, primjerice mikoplazmom, koja je bakterija, ali daje kliničku sliku kao virus. Temperatura se drži oko 37,5 °C, a kašalj traje tjednima. Komplikacija može biti i bronhitis, dok su encefalitisi i meningitisi puno, puno rjeđi. Ako u ordinaciji vidimo jedan godišnje, jako puno sam rekao, i dobro da je tako - kaže dr. Jug. Navodi i moguću rijetku, ali tešku komplikaciju koja može nastati nakon bilo koje virusne infekcije, najčešće nakon gripe. - To je Guillain-Barréov sindrom, koji nastaje zbog križne reakcije s protutijelima koja se stvaraju na virus, pa imunološki sustav, umjesto da napadne samo virus, napadne i živce, odnosno njihove mijelinske ovojnice, zbog čega dolazi do poremećaja rada motoričkih neurona i uglavnom slabosti jedne ili obje noge. Uz neke mjere, može se samo čekati oporavak, a to može potrajati. Uglavnom se ti bolesnici hospitaliziraju na neurologiji te promatraju nekoliko mjeseci kako bi ih se dovelo u rehabilitaciju. S virusnim infekcijama rijetko mogu biti povezani i artritisi.

Zanimljivo je da adenovirus može izazvati i upalu mokraćnog mjehura, koju inače najčešće izazivaju bakterije, pa se može dogoditi da uz sterilnu urinokulturu pacijent ima simptome urinarne infekcije. Adenovirus može čak izazvati krvavi urin, što izgleda dramatično. Svaka krv u urinu shvaća se vrlo ozbiljno i analizira kao da je iz bubrega ili kao da je potencijalno maligna.

Sezona crijevnih viroza

Od uzročnika crijevnih infekcija ljeti je češći norovirus koji je prilično zarazan i radi težu kliničku sliku, a bolest traje do sedam dana. Zimi uobičajeniji rotavirus ljeti je sporadičan.

- Norovirusi mogu izazvati izrazito povraćanje, proljeve, izražene bolove u trbuhu i manjak apetita. Klinička slika je dosta ozbiljna, pacijent se izmuči, dehidrira. Savjetujemo uzimati rehidracijsku otopinu koja sadrži dovoljno natrij klorida i kalija, jer se oni najviše gube znojenjem i proljevima. Ponekad se savjetuje uzeti probiotik, međutim tijekom virusnih infekcija neće uvijek imati učinak. Nakon infekcije da, jer će popraviti crijevnu sluznicu i narušenu floru. Kod blažih situacija liječnička pomoć i nije potrebna, pregled je potreban ako se pacijent izrazito loše osjeća - ako je izrazito dehidriran, ako ima nizak tlak, visok broj otkucaja srca ili temperaturu 39 °C i višu, koja ne pada uz standardnu terapiju. Ponekad osoba treba primiti infuziju, a ponekad treba utvrditi i je li u priči nešto ozbiljnije od viroze - pojašnjava dr. Jug.

Kad su svi ukućani bolesni, dodaje, pretpostavi se da je uzročnik norovirus, a ako je bolestan jedan, krivac bi mogao biti adenovirus, koji je obično blaži. No, to u liječenju ne radi razliku. Crijevne viroze bolesti su prljavih ruku i za njihovo se izbjegavanje mnogo može učiniti dobrom higijenom. Za one izazvane pokvarenom hranom, koje mogu biti i vrlo ozbiljne, krive su bakterije, poput stafilokoka, koji se ponajprije "skriva" u sladoledu; salmonele, čiji su najčešći izvor kolači koji se neadekvatno čuvaju; ili kampilobaktera, koji može preživjeti i podgrijavanje, a najviše ga ima u piletini.