Naše životne navike igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja mozga i utječu na brzinu kojom se on mijenja tijekom godina. Iako se često govori o štetnosti pušenja, neurolozi skreću pozornost na drugu, društveno prihvaćeniju naviku koja bi mogla biti jednako opasna – redovito konzumiranje alkohola, kako prenosi EatingWell.

Neurologinja dr. Lynette Gogol objašnjava da mnogi podcjenjuju koliko redovita konzumacija alkohola može tiho narušiti zdravo starenje mozga. Posebno ističe svakodnevno večernje piće, prekomjerno opijanje ili korištenje alkohola kao metode za opuštanje i smanjenje stresa. Dr. Zack Ramilevich dodaje da je alkohol neurotoksin, što znači da može negativno utjecati na funkciju moždanih stanica, na puteve bijele tvari koji povezuju različite dijelove mozga, pa čak i na samu veličinu mozga.

Budući da je konzumiranje alkohola društveno mnogo prihvatljivije od pušenja, njegovi se učinci na starenje mozga često zanemaruju. U nastavku neurolozi detaljnije objašnjavaju kako alkohol utječe na zdravlje mozga, koja se količina smatra prevelikom i kako se može smanjiti njegov unos.

Utjecaj na san i kognitivne funkcije

San je iznimno važan za obnovu mozga, a kvalitetan odmor podržava kognitivne funkcije i pamćenje. Dr. Gogol naglašava da se tijelo oslanja na san za učvršćivanje sjećanja, regulaciju emocija, fiziološki oporavak i metabolizam.

Iako alkohol može isprva izazvati pospanost, on zapravo ne doprinosi zdravom i okrepljujućem snu. Dr. Gogol objašnjava da alkohol može prekinuti san, smanjiti njegovu kvalitetu, ometati REM fazu te pogoršati hrkanje ili apneju kod osjetljivih osoba. S vremenom, takav poremećen san može dovesti do kognitivnog propadanja i drugih kroničnih zdravstvenih problema.

Oštećenje sive i bijele tvari

Dr. Gogol također ističe da alkohol može utjecati na strukturu i komunikacijske mreže u mozgu. Istraživanja snimki mozga pokazuju da je veća konzumacija alkohola povezana s manjim volumenom sive i bijele tvari.

Siva tvar podržava razmišljanje, pamćenje, regulaciju emocija i donošenje odluka, dok bijela tvar omogućuje učinkovitu komunikaciju između različitih regija mozga, objašnjava Gogol. Zaštita sive i bijele tvari ključna je za zdravo starenje i očuvanje kognitivnih sposobnosti. Jednostavnije rečeno, navika pijenja alkohola podriva napore usmjerene na očuvanje zdravlja mozga.

Učinak na protok krvi i hranjive tvari

Mozak ovisi o zdravom protoku krvi. Dr. Gogol kaže da sve što narušava zdravlje krvnih žila s vremenom može utjecati i na kognitivnu otpornost, koja je ključna za zdravo starenje mozga.

Alkohol može oštetiti krvne žile i doprinijeti povišenom krvnom tlaku, fibrilaciji atrija, povećanom riziku od moždanog udara, oksidativnom stresu i upalama, posebno pri čestoj ili prekomjernoj konzumaciji, upozorava Gogol.

Dr. Adam Mednick napominje da alkohol iscrpljuje tiamin, folate, vitamin B12 i druge ključne vitamine B skupine. Razlog tome je što alkohol ometa njihovu apsorpciju u crijevima i smanjuje dotok hranjivih tvari u moždano tkivo. Ti nutrijenti imaju nekoliko važnih uloga, uključujući proizvodnju neurotransmitera. Dr. Ramilevich posebno naglašava da alkohol smanjuje razinu tiamina (vitamina B1), koji je neophodan za zdrav metabolizam mozga. Niska razina tiamina može pridonijeti upali živčanog sustava i oštećenju tkiva, što negativno utječe na zdravlje mozga i može ubrzati starenje.

Toksični učinci i upale

Alkohol prolazi krvno-moždanu barijeru, gdje se razgrađuje u acetaldehid. To je toksični spoj koji može oštetiti moždane stanice putem upale i oksidativnog stresa. Ova kombinacija upale, stresa i oštećenja stanica može ubrzati promjene u mozgu povezane sa starenjem i oslabiti njegovu sposobnost samoobnove.

Dr. Ramilevich dodaje da kronična upala s vremenom može oštetiti neurone i smanjiti volumen mozga, čineći ga manje otpornim na starenje.

Preporuke za konzumaciju alkohola

Dr. Ramilevich ističe da je najsigurnija količina alkohola za zdravlje mozga vjerojatno nula, pogotovo za osobe koje već imaju faktore rizika za kognitivno propadanje, probleme sa spavanjem, bolesti jetre, određene vrste raka, depresiju, povijest ovisnosti, probleme s ravnotežom ili obiteljsku povijest demencije.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila da ne postoji potpuno sigurna razina konzumacije alkohola, druge smjernice i dalje definiraju "umjereno" pijenje. Ramilevich napominje da se pod tim obično podrazumijeva jedno piće dnevno za žene i do dva za muškarce. No, upozorava da "umjereno" ne znači i bez rizika.

Savjetuje se da, ako trenutno ne pijete, nemojte ni počinjati. Ako pijete, razmislite o količini koju konzumirate, procijenite svoj odnos prema alkoholu i provjerite možete li smanjiti unos. Čak i mala smanjenja s vremenom mogu donijeti značajne koristi za zdravlje mozga.