Badem je zdrava orašasta namirnica koja svojim nutritivnim sastavom, vjerovali ili ne, može zamijeniti meso ili kruh. To je prvo voće koje procvjeta početkom proljeća, čak i prije nego se razviju listovi, a spominje se i u Bibliji. U mnogim kulturama simbolizira ljubav i sreću, a opisuje se i kao čuvar obitelji, pa se vjeruje da ga je dobro imati u dvorištu.

To vjerovanje potječe još od starih Rimljana, koji su na vjenčanjima bacali bademe na mladenku i mladoženju kao simbol plodnosti, ljubavi i dobrog zdravlja.

Šveđani za Božić skrivaju badem u puding, a vjeruje se da će onaj tko ga pronađe imati sreće cijele godine. Badem se spominje i u starim narodnim pjesmama, gdje hajduk Veljko spava ispod njegova stabla, držeći u naručju lijepu djevojku.

Zašto je badem zdrav?

Badem pripada obitelji ruža i srodan je breskvama, marelicama, višnjama i drugom koštuničavom voću. Podrijetlom je iz Perzije. Osim slatkog badema, koji se koristi u prehrani, postoji i gorki badem čije sjeme sadrži veće količine cijanida i može biti otrovan ako se konzumira u većim količinama. Gorki badem najčešće se koristi u kozmetici, jer njegovo ulje obiluje vitaminom E, koji je ključan za lijepu i njegovanu kožu. Neizostavan je sastojak gotovo svih kozmetičkih preparata za ublažavanje bora i znakova starenja. Koristi se i u slasticama, kojima daje poseban, profinjen okus.

Plod badema je koštunica eliptičnog oblika, iznimno bogata hranjivim tvarima, pa ga znanstvenici svrstavaju među superhranu. Taj naziv zaslužuje jer sadrži obilje vitamina E, C, te B skupine (B1, B2, B3, B5, B6 i B9), kao i vitamin K. Vrlo je kaloričan, a osim zdravih nezasićenih masti, bogat je i mineralima poput magnezija, kalcija i fosfora.

Unatoč tome što se smatra izuzetno zdravom namirnicom, badem se treba konzumirati umjereno – preporučena dnevna količina je od 6 do 10 badema.

Što sve liječi?

Prema istraživanjima američkih znanstvenika, bademi su jedan od najučinkovitijih prirodnih lijekova za snižavanje razine lošeg kolesterola. Bogati su antioksidansima, mononezasićenim mastima, magnezijem i bakrom, te tako doprinose zdravlju srca i krvnih žila. Konzumacija badema s ljuskom pomaže u prevenciji srčanog udara, a blagotvorno djeluje i kod dijabetesa tipa 2. Sadrže prirodne probiotike koji poboljšavaju crijevnu floru, reguliraju rad želuca, sprječavaju nastanak žučnih kamenaca i poboljšavaju moždanu aktivnost. Zahvaljujući velikoj količini vitamina E, povoljno djeluju na zdravlje kose, noktiju i kože – sprječavaju nastanak bora jer potiču proizvodnju kolagena i ublažavaju znakove starenja. U kozmetici se bademovo mlijeko i ulje često koriste kao osnova za mnoge preparate, a istovremeno se mogu dodavati i prehrani.

Badem se koristi i u narodnoj medicini. Vjeruje se da je šaka badema dovoljna za ublažavanje glavobolje, a preporučuje se i kod žgaravice. Osim ploda, u zdravstvene svrhe koristi se i bademovo ulje, osobito za masažu bolnih zglobova i mišića, dok se čaj od bademove ljuske koristi kod urinarnih infekcija – osobito se preporučuje osobama koje imaju problema s bakterijom E. coli, piše Krstarica.