Ilustracija: Zagorje.com

Kiselo zelje jedna je od omiljenih zimskih namirnica u Zagorju, ali i ostatku Hrvatske. Jede se kao salata, kuha se s grahom, priprema uz krvavice i pečenice, a mnogi ne mogu zamisliti zimu bez dobre domaće sarme. Osim što je ukusno, kiselo zelje sadrži vitamin C, vlakna i druge korisne sastojke. No, koliko god bilo zdravo za većinu ljudi, liječnici već godinama upozoravaju da postoje zdravstvena stanja kod kojih s njime ipak treba biti oprezan.

Problem najčešće nije u samom zelju, nego u količini soli, njegovoj kiselosti ili načinu na koji pojedini ljudi reagiraju na fermentiranu hranu. Kod nekih bolesti i terapija to može biti posebno važno. Evo tko bi trebao pripaziti koliko kiselog zelja jede.

1. Povišeni krvni tlak

Osobe koje imaju povišeni krvni tlak trebale bi posebno paziti na količinu kiselog zelja. Razlog je jednostavan – sol.

Za tradicionalno kiseljenje kupusa koristi se sol, pa kiselo zelje može sadržavati znatne količine natrija. Previše natrija u prehrani može pridonijeti povišenju krvnog tlaka i zadržavanju tekućine, što je posebno nepovoljno za osobe s hipertenzijom i određenim srčanim bolestima.

To ipak ne znači da svatko tko ima povišeni tlak mora potpuno izbaciti kiselo zelje iz prehrane. Važno je pripaziti na veličinu porcije i ukupnu količinu soli koju unosimo tijekom dana. Ispiranje zelja vodom može smanjiti dio soli, iako pritom gubi i dio svojeg karakterističnog okusa.

2. Kronične bolesti bubrega

Kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću unos soli često mora biti ograničen, a kiselo zelje može biti jedan od skrivenih izvora natrija.

Kada bubrezi ne rade dovoljno dobro, organizam može teže regulirati količinu tekućine i pojedinih minerala. Previše soli može pogoršati zadržavanje tekućine i otežati kontrolu krvnog tlaka.

Ipak, prehrambena ograničenja ovise o stupnju bubrežne bolesti i nalazima pojedinog pacijenta. Zato nije točno da je kiselo zelje zabranjeno svim bubrežnim bolesnicima. Oni kojima je propisana prehrana s ograničenim unosom natrija trebali bi provjeriti uklapa li se ova namirnica u njihov jelovnik.

3. Gastritis, refluks i osjetljiva crijeva

Neki ljudi nakon kiselog zelja osjećaju žgaravicu, nadutost, grčeve ili nelagodu u trbuhu.

Kod osoba koje imaju gastroezofagealnu refluksnu bolest, odnosno vraćanje želučane kiseline u jednjak, kisela hrana može pogoršati simptome. Slično vrijedi i za pojedine osobe s gastritisom, iako kiselo zelje ne smeta svima jednako.

Posebno oprezni trebaju biti i oni koji imaju sindrom iritabilnog crijeva. Fermentirani kupus kod osjetljivih osoba može izazvati nadutost i pojačano stvaranje plinova.

Ako primijetite da vam kiselo zelje redovito izaziva tegobe, pokušajte smanjiti porciju ili ga privremeno izbjegavati. Nema potrebe potpuno ga izbacivati samo zbog dijagnoze ako vam inače ne smeta.

4. Intolerancija na histamin

Kiselo zelje nastaje fermentacijom, a tijekom tog procesa mogu nastajati i biogeni amini, među kojima je histamin.

Osobe koje imaju poteškoće s podnošenjem histamina nakon fermentirane hrane mogu osjećati glavobolju, crvenilo kože, svrbež ili probavne smetnje.

Količina histamina u kiselom zelju nije uvijek jednaka. Ovisi o načinu fermentacije, mikroorganizmima i uvjetima čuvanja.

Važno je znati i da je intolerancija na histamin složeno stanje čiji se simptomi mogu preklapati s drugim bolestima. Ako sumnjate da vam upravo fermentirana hrana izaziva tegobe, najbolje je razgovarati s liječnikom prije nego što iz prehrane izbacite veći broj namirnica.

5. Osobe koje uzimaju varfarin

Posljednja skupina nisu osobe s određenom bolešću, nego one koje uzimaju varfarin, lijek protiv zgrušavanja krvi.

Kupus sadrži vitamin K, koji sudjeluje u procesu zgrušavanja krvi i može utjecati na djelovanje varfarina. Međutim, to ne znači da osobe koje uzimaju taj lijek ne smiju jesti kiselo zelje.

Najvažnije je da unos vitamina K bude što ujednačeniji. Naglo povećavanje ili smanjivanje količine hrane koja ga sadrži može utjecati na učinkovitost terapije i vrijednosti INR-a.

Zato osobe koje uzimaju varfarin ne bi trebale naglo mijenjati prehrambene navike bez dogovora s liječnikom. Ovo upozorenje ne odnosi se na jednak način na sve lijekove protiv zgrušavanja krvi.

Treba li se odreći kiselog zelja?

Za većinu zdravih ljudi nema razloga izbjegavati kiselo zelje. Ono može biti vrijedan dio raznolike prehrane, posebno ako se jede u umjerenim količinama.

No, ako imate povišeni tlak, bolest bubrega, određene probavne tegobe, poteškoće s podnošenjem histamina ili uzimate varfarin, važno je znati kada i koliko ga smijete jesti.

Pritom vrijedi zapamtiti još nešto: kiselo zelje koje jedemo sirovo nije isto što i ono koje se dugo kuha. Zagrijavanjem se uništavaju živi mikroorganizmi nastali fermentacijom, ali vlakna i dio drugih hranjivih sastojaka ostaju.

Dakle, kiselo zelje nije namirnica koje se treba bojati, ali nije ni jednako prikladno za svakoga. Ako imate neku od navedenih tegoba, o eventualnim ograničenjima najbolje je razgovarati sa svojim liječnikom.