Umjesto trošenja znatnih financijskih sredstava na skupa kemijska gnojiva i potencijalno opasne pesticide, ključ za postizanje savršenog vršta i rascvjetanih terasa krije se u običnim namirnicama iz kuhinje. Generacijama unazad, naši su stari koristili jednostavne i jeftine sastojke iz smočnice kako bi osigurali zdrav rast biljaka, dobili sočne plodove te ih uspješno zaštitili od opasnih bolesti. Upotreba kvasca, sode bikarbone i sirovog mlijeka ne zahtijeva nikakvo stručno znanje, a drastično smanjuje potrebu za kemijom, čime se izravno čuva zdravlje obitelji i okoliša.

Kvasac

Obični pekarski kvasac predstavlja pravu riznicu vitamina B skupine, aminokiselina te važnih minerala poput željeza, fosfora i kalija. Kada se koristi kao gnojivo, on djeluje kao vrhunski prirodni biostimulator zemljišta jer njegove stanice bude korisne mikroorganizme u tlu, ubrzavajući razgradnju organskih tvari u lako upijajuću hranu. Rezultat je eksplozivan rast snažnog korijena, što je osnova za razvoj otporne biljke.

Za pripremu ovog domaćeg gnojiva potrebno je otopiti jednu kocku svježeg kvasca (oko 40 grama) ili vrećicu suhog kvasca (10 grama) i dvije žlice šećera u 10 litara mlake, odstajale vode. Nakon što smjesa odstoji dva do tri sata da proradi, njome se zalijevaju biljke, i to do tri puta tijekom sezone, prilikom sadnje, u fazi cvatnje i kada se pojave prvi plodovi. Budući da kvasac blago zakiseljuje tlo, stručnjaci savjetuju da se nakon zalijevanja pospe malo drvenog pepela oko biljaka radi neutralizacije kiselosti.

Osim što hrani biljku iznutra, kvasac pruža iznimnu vanjsku zaštitu od gljivičnih oboljenja. Sprej na bazi kvasca i mlijeka stvara zaštitni sloj na listovima naseljen korisnim gljivicama koje se aktivno bore protiv patogena i onemogućuju njihov razvoj. Ovaj je pripravak dokazani spas za rajčice, krastavce, jagode i ruže koje ljeti često napadaju plamenjača i pepelnica, prenosi Blic.

Upotreba sode bikarbone kao fungicida

Za pripremu ovog zaštitnog spreja potrebno je otopiti 100 grama svježeg kvasca u pola litre mlakog, punomasnog mlijeka. Smjesu potom treba dobro promiješati, razrijediti s 10 litara vode te dodati jednu žlicu prirodnog kalijevog sapuna kako bi se tekućina što duže zadržala na listovima. Ovim se rastvorom biljke temeljno poprskaju s gornje i donje strane lista, a tretman se izvodi preventivno jednom tjedno, napose kada nastupi vlažno vrijeme koje pogoduje razvoju gljivica.

U slučajevima kada kvasac nije pri ruci, soda bikarbona i sirovo mlijeko nameću se kao podjednako moćni saveznici u borbi protiv biljnih bolesti. Kada se poprska po lišću, soda bikarbona uspješno mijenja pH vrijednost površine i stvara sredinu u kojoj spore gljivica ne mogu preživjeti.

Prirodni fungicid priprema se miješanjem jedne žličice sode bikarbone u litri vode uz dodatak par kapi ulja ili tekućeg sapuna koji služi kao ljepilo, a biljke se prskaju preventivno svakih desetak dana.

Svježe i nekuhano sirovo mlijeko stvara tanak zaštitni film koji fizički blokira viruse i bakterije, dok njegovi proteini u kombinaciji sa sunčevom svjetlošću razvijaju antiseptičko djelovanje koje uništava gljivice. Miješanjem jednog dijela mlijeka s devet dijelova vode dobiva se vrhunski, prirodni lijek protiv pepelnice koji učinkovito zamjenjuje komercijalne preparate.