Mirovina nije jedino primanje na koje stariji građani u Hrvatskoj mogu imati pravo. Ovisno o visini prihoda, zdravstvenom stanju, imovini i mjestu prebivališta, pojedini umirovljenici mogu ostvariti dodatnu novčanu pomoć, subvencije za režije, besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ili prava iz sustava socijalne skrbi. Dio tih prava ostvaruje se na zahtjev, zbog čega je važno provjeriti uvjete prije podnošenja dokumentacije, piše Lika Online.

Posebno treba razlikovati prava koja se mogu koristiti uz mirovinu od nacionalne naknade za starije osobe, koja je namijenjena prvenstveno građanima bez mirovinskih primanja. Iznosi i uvjeti nisu jednaki, a o pojedinim pravima odlučuju različite institucije.

Jedna od mogućnosti za građane koji nemaju mirovinu jest nacionalna naknada za starije osobe, koja od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura mjesečno. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), pravo mogu ostvariti hrvatski državljani koji su navršili 65 godina i imaju najmanje deset godina neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj neposredno prije podnošenja zahtjeva, piše Lika Online.

Propisan je i prihodovni cenzus. Prosječni mjesečni prihod ostvaren tijekom prethodne kalendarske godine po članu kućanstva ne smije prelaziti 320,44 eura. Podnositelj pritom ne smije biti korisnik mirovine, osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju ni korisnik zajamčene minimalne naknade. Postoje i dodatna ograničenja povezana sa smještajem u sustavu socijalne skrbi te ugovorima o uzdržavanju.