Hrana koju jedemo svakoga dana može imati važan utjecaj na zdravlje, energiju i dugoročnu kvalitetu života. Prehrana je povezana s rizikom od nekih bolesti, ali i sa zdravljem kostiju, mišića, srca i mozga. Najbolji izbor često su nutritivno bogate namirnice koje sadrže vitamine, minerale, vlakna, zdrave masnoće, proteine i biljne spojeve, a pritom nemaju puno dodanog šećera, soli ili nezdravih masnoća, piše Mayo Clinic.

Bademi: Bademi su praktična i hranjiva namirnica koja se može jesti sama, dodati u salate, deserte, doručke ili pretvoriti u maslac od orašastih plodova. Sadrže magnezij, kalcij, folat i vitamin E, a većina masnoća u njima dolazi iz mononezasićenih masnih kiselina koje se povezuju sa zdravljem srca. Ipak, budući da su kalorični, najbolje ih je jesti u umjerenim količinama i birati neslane bademe ili maslac od badema bez dodanog šećera i soli.

Jabuke: Jabuke su jednostavan način da u svakodnevnu prehranu dodamo više voća. Njihova kora sadrži netopiva vlakna, dok unutrašnjost jabuke sadrži topiva vlakna koja tijekom probave stvaraju gelastu strukturu. Ta kombinacija vlakana pomaže probavi, a jabuke sadrže i vitamin C, flavonoide i druge biljne spojeve koji pomažu zaštiti stanica od svakodnevnih oštećenja

Grah: Grah je istodobno povrće i izvor proteina, zbog čega se lako uklapa u različite obroke. Sve vrste graha imaju vlastiti nutritivni profil, ali zajedničko im je to da su dobar izvor proteina i vlakana, uz malo masnoća. Osim toga, grah prehrani donosi tiamin, magnezij, željezo, cink, folat, fosfor i kalij, a može biti odlična zamjena za masnije izvore proteina.

Borovnice: Borovnice su male bobice snažne boje i bogatog nutritivnog sastava. Sadrže antocijane, biljne spojeve koji im daju boju i povezuju se s korisnim učincima na pamćenje i zdravlje stanica. Osim toga, borovnice su niskokaloričan izvor vlakana, vitamina C i vitamina K, a mogu se jesti same, s jogurtom, u salatama ili kao dodatak doručku.

Brokula: Brokula pripada porodici kupusnjača i sadrži biljne spojeve koji se povezuju s imunitetom i prirodnim procesima zaštite organizma. Među njima su glukozinolati, ali i lutein, spoj povezan sa zdravljem očiju. Brokula je i izvor vitamina A, vitamina C i kalcija, a vitamin C iz brokule može pomoći tijelu da bolje iskoristi željezo iz namirnica poput žitarica, graha i jaja.

Losos: Losos je kvalitetan izvor proteina i dobar izbor ako njime zamijenimo masnije vrste mesa. Posebno je poznat po omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA, koje se povezuju sa zdravljem srca, mozga i zglobova. Može se koristiti svjež ili konzerviran, a dobro se uklapa u burgere, tacose, složence ili jednostavna jela u kojima je glavni izvor proteina.

Špinat: Špinat je lisnato zeleno povrće koje se može koristiti svježe, smrznuto, kuhano ili lagano pirjano. Sadrži vitamine A i C, kalij, folat, željezo i karotenoide poput beta-karotena, luteina i zeaksantina. Ti biljni spojevi podupiru zdravlje vida i normalno funkcioniranje stanica, a špinat se lako dodaje salatama, sendvičima, jajima, tjestenini i varivima.

Batat: Batat se lako prepoznaje po dubokoj narančasto-žutoj boji, koja upućuje na prisutnost karotenoida. Jedan od najpoznatijih je beta-karoten, spoj koji tijelo može pretvoriti u vitamin A i koji pomaže stanicama u svakodnevnoj zaštiti. Batat je izvor kalija, vitamina A, nekih vitamina B skupine i vlakana, a pritom je relativno niskokaloričan.

Sok od povrća: Sok od povrća može biti praktičan način da u prehranu unesemo više hranjivih tvari iz rajčice, krastavaca, špinata, cikle, mrkve i drugih vrsta povrća. Ovisno o načinu pripreme, može sadržavati velik dio vitamina, minerala i biljnih spojeva iz povrća, ali najčešće nema jednaku količinu vlakana kao cijelo povrće. Ako kupujete gotov sok, najbolje je birati 100-postotni sok od povrća i provjeriti količinu soli, odnosno natrija, na deklaraciji

Pšenične klice: Pšenične klice dio su zrna iz kojeg bi nastala nova biljka, pa su prirodno bogate hranjivim tvarima. Dobar su izvor tiamina, folata, magnezija, fosfora i cinka, a sadrže i antioksidanse te nešto masnoća. Mogu se posipati po voću, zobenoj kaši, toplim žitaricama ili hladnim doručcima kako bi obrok dobio veću nutritivnu vrijednost, prenosi Večernji.