Drevne žitarice vraćaju se na velika vrata: Znanstvenici su potvrdili da proso, sirak i ragi nisu samo prilog jelu, već moćni saveznici u borbi protiv dijabetesa, pretilosti, pa čak i depresije.

Dugo su vremena stajali u zapećku, na policama s hranom za ptice ili u sjećanjima naših baka kao “sirotinjska hrana”. No, proso, sirak i ostale drevne žitarice doživljavaju nevjerojatan povratak. Dok se moderna medicina bori s epidemijom kroničnih bolesti, nutricionisti i znanstvenici upiru prstom u ove sitne, ali moćne plodove prirode koji su stoljećima hranili Afriku i Aziju.

Najnoviji pregledi znanstvenih istraživanja, poput onoga naziva The nutrition and therapeutic potential of millets, ne ostavljaju mjesta sumnji: proso nije samo nutritivna bomba, već ima ozbiljan terapijski potencijal. Od regulacije šećera u krvi do prevencije raka, proso je postao “nutraceutik”, hrana koja liječi.

Kalcij, željezo i nula posto glutena

Zašto je proso odjednom “in”? Odgovor leži u brojkama. U usporedbi s komercijaliziranom rižom i pšenicom, proso sadrži znatno više vlakana, željeza, cinka i vitamina B-skupine. Posebno impresionira ragi, koji je jedan od najbogatijih biljnih izvora kalcija, dok je biserni bijeli proso, najčešća vrsta, prava riznica željeza.

Ono što će posebno razveseliti mnoge jest činjenica da je proso prirodno bez glutena. To ga čini idealnom namirnicom za oboljele od celijakije, ali i za sve one koji osjećaju težinu nakon konzumacije pšenice.

Regulacija inzulina, čišćenje krvnih žila

U svijetu u kojem dijabetes tipa 2 poprima razmjere pandemije, proso nudi spas. Zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu i visokom udjelu sporoprobavljivog škroba, proso ne uzrokuje nagle skokove šećera u krvi. Znanstveni dokazi potvrđuju da redovita konzumacija pomaže u regulaciji inzulina, zbog čega se sve češće preporučuje osobama s predijabetesom.

Osim šećera, proso “čisti” i krvne žile. Studije su pokazale da prehrana bogata ovim žitaricama može sniziti razinu “lošeg” LDL kolesterola i pomoći u regulaciji krvnog tlaka. “Proso nije samo relikt prošlosti, već snažan saveznik u borbi protiv bolesti modernog doba”, poručuju istraživači.

Također, jeste li znali da proso može utjecati i na vaše raspoloženje? Tajna je u vezi između crijeva i mozga. Vlakna iz prosa djeluju kao prebiotici, ona su hrana za “dobre” bakterije u našem probavnom sustavu. Kada te bakterije fermentiraju vlakna, nastaju spojevi koji mogu utjecati na apetit, kognitivne funkcije, pa čak i na raspoloženje. Zdrava crijeva znače bistriju glavu, a proso je najbrža karta za taj put.

Otporan na sušu

Osim što čuva naše zdravlje, proso čuva i planet. U doba klimatskih promjena, kada suše postaju sve češće, proso se pokazuje kao nevjerojatno izdržljiva kultura. Zahtijeva minimalno vode i gnojiva, što ga čini hranom budućnosti.

Inače, zanimljivo je da su o ljekovitosti prosa pisali još drevni kineski i indijski tekstovi prije nekoliko tisuća godina. Danas moderna znanost samo potvrđuje ono što su naši preci znali, a to je da se u malom zrnu krije golema snaga.