Kada temperature dosegnu vrhunac, borba protiv sparine može započeti u kuhinji. Pravilna prehrana ima ključnu ulogu u održavanju stabilne tjelesne temperature jer tijekom vrućina tijelo naporno radi kako bi se rashladilo, što dovodi do osjećaja umora. Zato je, uz dovoljan unos tekućine, važno konzumirati hranu koja će hidratizirati stanice iznutra i učinkovitije regulirati toplinu. Fokus se s hlađenja zraka prebacuje na hlađenje organizma iznutra, a to se postiže pametnim odabirom onoga što stavljamo na tanjur, prenosi Večernji.

Ključni saveznik je hrana bogata vodom. Iako je voda najvažnija, tijelo treba i elektrolite. Stoga se preporučuje “pojesti svoju vodu” kroz namirnice koje olakšavaju vrućine. Na vrhu popisa je krastavac, koji sadrži 96 posto vode te minerale kalij i magnezij. Odmah uz njega je omiljena ljetna poslastica, lubenica, s oko 92 posto vode i antioksidansima. Ne zaostaju ni rajčice, tikvice, celer, pa čak i salata iceberg, koja je prvak u hidrataciji. Bobičasto voće poput jagoda i malina također je izvrstan izvor tekućine i vitamina.

Osim hidratacije, neke namirnice hlade tijelo na druge načine. Metvica, primjerice, sadrži mentol koji aktivira receptore za hladnoću u ustima, stvarajući iluziju hlađenja i pružajući instantno olakšanje. Može se dodati u vodu s limunom ili ledeni čaj. Začini poput kardamoma posjeduju protuupalna svojstva koja pomažu u smanjenju tjelesne topline. Znanstvenici su otkrili da čak i cimet može smanjiti temperaturu želuca tijekom probave. Zeleno lisnato povrće, poput kelja, bogato je kalcijem koji djeluje kao termoregulator, pomažući mozgu da učinkovitije upravlja temperaturom. Ananas, bogat vitaminom C, pomaže u probavi i smanjuje upale.

Iako zvuči kontradiktorno, konzumacija ljute hrane jedan je od najstarijih trikova za rashlađivanje. Ljuti začini poput kajenskog papra potiču znojenje, što je najučinkovitiji prirodni mehanizam hlađenja. Kada znoj isparava s površine kože, on odvodi toplinu i snižava tjelesnu temperaturu. Uz to, konzumacijom ljutog povisujemo unutarnju temperaturu, čime se smanjuje razlika između našeg tijela i okolnog zraka, pa nam se vanjska vrućina čini podnošljivijom. Stoga, dodavanje malo ljutine u ljetna jela može biti iznenađujuće učinkovita strategija za konačnu pobjedu nad vrućinom.

Jednako kao što postoje namirnice koje hlade, postoje i one koje je tijekom toplinskog vala mudro izbjegavati. Na prvom mjestu su teška, masna i pržena jela, kao i crveno meso, čija probava zahtijeva velik utrošak energije, što stvara dodatnu unutarnju toplinu. Visoko procesuirana i slana hrana potiče dehidraciju jer sol veže vodu. Treba biti oprezan i s pićima koja djeluju kao diuretici, prvenstveno s alkoholom i napitcima s visokim udjelom kofeina. Iako je primamljivo posegnuti za hladnim pivom, najbolji izbor za hidrataciju ostaju voda i nezaslađeni biljni čajevi. Stručnjaci savjetuju unositi manje, ali češće i lagane obroke kako bi se probavni sustav što manje nepotrebno opteretio.