U svijetu koji se suočava s globalnom "krizom spavanja", sve je veći broj ljudi pogođen problemima vezanim za san, a da toga često nisu ni svjesni. Mnogi će umor sljedećeg dana pripisati nedostatku kofeina, kasnom odlasku u krevet ili dnevnom stresu, ne shvaćajući da se iza toga kriju simptomi poput začepljenosti, probavnih smetnji ili boli koji su im remetili noćni odmor. Dr. Janice Johnston, suosnivačica i glavna medicinska direktorica zdravstvenog plana Redirect Health, upozorava da ljudi često pogrešno tumače znakove koje im tijelo šalje.

Mnogi problemi proizlaze iz nedijagnosticiranih poremećaja spavanja ili zdravstvenih stanja koja su uzrok, a simptomi koji se javljaju tijekom noćnog odmora manifestiraju se na neočekivane načine. Prepoznavanje ovih znakova prvi je korak prema rješavanju problema koji može imati dalekosežne posljedice na cjelokupno zdravlje. Jedan od najalarmantnijih znakova je hvatanje daha tijekom spavanja, što je najčešće simptom apneje u snu, poremećaja kod kojeg disanje opetovano prestaje i započinje. "Tijekom spavanja mišići se opuštaju, a grlo se sužava ili zatvara", objašnjava za HuffPost dr. Zeeshan Khan, ravnatelj Instituta za medicinu spavanja u New Jerseyju.

Apneja je također povezana s glasnim hrkanjem, gušenjem u snu te buđenjem sa suhim ustima i glavoboljom. Neliječena apneja, koja pogađa između dva i četiri posto populacije, može udvostručiti rizik od razvoja arterijske hipertenzije i povećati rizik od srčanih aritmija i infarkta. Dijagnoza se postavlja studijom spavanja, a liječenje se najčešće provodi CPAP uređajem koji održava dišne putove otvorenima. Drugi mogući uzroci hvatanja daha uključuju postnazalno slijevanje, gdje višak sluzi blokira dišne putove, ili refluks kiseline, pri čemu se želučana kiselina vraća u jednjak.

Hrkanje je još jedan čest simptom apneje, ali može biti uzrokovano i alergijama, prehladom ili prekomjernom tjelesnom težinom. Do hrkanja dolazi kada suženje dišnih putova u nosu ili grlu uzrokuje vibriranje tkiva. Ako studija spavanja isključi apneju, postoje druge mogućnosti liječenja, poput spavanja na boku, podizanja uzglavlja kreveta, korištenja nazalnih traka ili sprejeva. S druge strane, parasomnije, odnosno nepoželjna ponašanja tijekom spavanja, uključuju mjesečarenje i pričanje u snu. Mjesečarenje se događa u najdubljoj fazi ne-REM sna, kada je mozak u stanju između sna i budnosti, a mogu ga potaknuti nedostatak sna, stres, tjeskoba, groznica, alkohol ili određeni lijekovi.

Pričanje u snu, ili somnilokvija, jedna je od najčešćih parasomnija s nepoznatim uzrokom, no češće se javlja kod osoba s mentalnim bolestima i može biti povezano s mjesečarenjem i noćnim morama. Emocionalni stres, groznica i zlouporaba supstanci također mogu biti okidači. "Ako pričanje u snu nije uobičajeno i izaziva zabrinutost, važno je posjetiti stručnjaka", kaže dr. Johnston, jer može dovesti do smanjene sposobnosti koncentracije ili ekstremnih promjena raspoloženja. Liječenje obično uključuje izbjegavanje okidača poput stresa, neispavanosti i alkohola, a ponekad i prilagodbu lijekova. Slično tome, kronične noćne more, koje mogu uzrokovati tjeskoba, depresija ili posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), zahtijevaju liječničku pomoć jer nose ozbiljne zdravstvene rizike, uključujući povećan rizik od samoubojstva, bolesti srca i pretilosti.

Često buđenje radi mokrenja, poznato kao nokturija, češće je s godinama, ali može biti i znak ozbiljnijih stanja poput infekcije mjehura ili mokraćnog sustava, dijabetesa, povećane prostate ili kroničnog zatajenja bubrega. Prvi korak je ograničiti unos tekućine prije spavanja i voditi dnevnik mokrenja, koji liječniku može pomoći u utvrđivanju uzroka i propisivanju terapije. Još jedan problem koji se manifestira noću je škrgutanje zubima, ili bruksizam. Posljedice se osjećaju danju u obliku tupe glavobolje ili bolne čeljusti. Smatra se poremećajem pokreta povezanim sa spavanjem, a ljudi koji škrguću zubima vjerojatnije će imati i druge poremećaje poput hrkanja i apneje. Uzrok može biti stres, ali češće je riječ o abnormalnom zagrizu, a rješenje je obično udlaga koju izrađuje stomatolog.

Sposobnost da brzo zaspite nije nužno loša stvar, osim ako se ne budite osvježeni. Međutim, ako spavate manje od preporučenih sedam do devet sati i zaspite čim vam glava dotakne jastuk, to bi mogao biti znak da je vaše tijelo kronično neispavano. Drugi znakovi uključuju prekomjernu dnevnu pospanost, poteškoće u regulaciji emocija ili drijemanje tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti. To može ukazivati i na ozbiljniji poremećaj poput narkolepsije, stanja u kojem pospanost nastupa iznenada, a može se liječiti lijekovima. Poremećaji hranjenja povezani sa spavanjem (SRED) su stanja u kojima pojedinci jedu dok su potpuno zaspali, nesvjesni svojih postupaka. Često su izazvani lijekovima za spavanje, a osobe koje pate od SRED-a izložene su povećanom riziku od umora, depresije, debljanja, ali i opasnosti od ozljeda pri pripremi hrane u snu.

Osobama koje žive same može biti izazovno pratiti poremećaje spavanja. Ponekad jedini znak može biti nered u kući ujutro ili osjećaj kroničnog umora unatoč dovoljnom broju sati sna. Tu pomažu moderni uređaji za praćenje spavanja, poput nosivih narukvica, senzora uz krevet ili ispod madraca. Ovi uređaji prikupljaju podatke o pokretima, otkucajima srca i obrascima disanja. Iako podaci s potrošačkih uređaja nisu dovoljni za kliničku dijagnozu, prikupljanje podataka tijekom dva do tri tjedna može pružiti liječniku vrijedne informacije i pomoći mu u odluci jesu li potrebna daljnja klinička testiranja kako bi se vaš san vratio na pravi put, prenosi Večernji.