Odlazak na bolovanje za mnoge zaposlene u Hrvatskoj predstavlja financijski izazov, no od 1. kolovoza 2025. godine na snagu su stupile značajne izmjene koje bi trebale olakšati teret privremene nesposobnosti za rad.

Novim pravilima, uređenima kroz izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, povećani su i minimalni i maksimalni iznosi naknade plaće, čime se nastoji osigurati veća socijalna sigurnost radnika. Ključna podjela odgovornosti za isplatu ostaje ista: prva 42 dana bolovanja trošak snosi poslodavac, dok od 43. dana obvezu preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Za radnike s invaliditetom ovaj je period kraći, pa poslodavac pokriva prvih sedam dana, a HZZO preuzima isplatu od osmog dana. Visina naknade koju isplaćuje poslodavac definirana je internim aktima tvrtke, no zakonski ne smije biti niža od 70 posto prosječne radnikove plaće ostvarene u prethodnih šest mjeseci.

Iako HZZO u većini slučajeva preuzima isplatu tek nakon što prođe period na teret poslodavca, postoje iznimke kada Zavod pokriva troškove od samog početka. To se odnosi na specifične situacije poput bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, potrebe za njegom bolesnog djeteta, pratnje bolesne osobe na liječenje ili propisane izolacije zbog zarazne bolesti. U tim slučajevima, radnik od prvog dana ostvaruje pravo na naknadu na teret HZZO-a, što je značajno olakšanje kako za zaposlenika, tako i za poslodavca koji je oslobođen tog financijskog tereta. Ove odredbe osiguravaju da najosjetljivije skupine i situacije budu pokrivene bez odgode, pružajući nužnu podršku kada je ona najpotrebnija.

Najveća novost koju donose zakonske izmjene svakako su novi, osjetno viši iznosi naknada koje isplaćuje HZZO. Maksimalni mjesečni iznos naknade, koji je ranije bio ograničen na skromnih 565,04 €, sada je povećan na čak 995,45 €. Istovremeno, podignut je i minimalni iznos, koji je s prethodnih 110,36 € narastao na 353,15 €, čime se jamči barem osnovna razina primanja i za one s najnižim plaćama. Ova promjena direktna je posljedica usklađivanja s rastom troškova života i prosječnih plaća, a cilj joj je smanjiti financijski udar na kućanstva radnika koji se nađu u situaciji dugotrajnije bolesti.

Visina naknade koju isplaćuje HZZO ovisi o osnovici, odnosno prosjeku plaće radnika, ali i o trajanju bolovanja. Tijekom prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja, radnik ima pravo na 70 posto osnovice, dok se nakon isteka tog perioda postotak penje na 80 posto. Jedna od pozitivnih promjena odnosi se na roditelje koji koriste bolovanje radi njege djeteta, gdje je granica za ostvarivanje prava na 100 posto naknade plaće (do maksimalnog limita od 995,45 €) podignuta s tri na sedam godina djetetove starosti. Ipak, najpovoljniji uvjeti vrijede za slučajeve ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolovanja povezanog sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, kada se naknada isplaćuje u stopostotnom iznosu bez ikakvog gornjeg limita.

Ključni uvjet koji morate ispuniti

Iako su iznosi naknada povećani, za ostvarivanje prava na puni iznos, odnosno naknadu obračunatu prema prosjeku vlastite plaće, radnik mora zadovoljiti jedan ključan uvjet, a to je takozvani prethodni staž osiguranja. Zakon propisuje da osiguranik mora imati najmanje devet mjeseci neprekidnog staža ili dvanaest mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije otvaranja bolovanja. Ako taj uvjet nije ispunjen, radnik nema pravo na naknadu temeljenu na svojoj plaći, već mu HZZO isplaćuje minimalni propisani iznos. Ovaj mehanizam osmišljen je kako bi se spriječile zlouporabe sustava, no istovremeno može predstavljati problem za radnike koji su nedavno ušli na tržište rada ili su imali duže prekide u zaposlenju.

Što se događa s dugotrajnim bolovanjem?

Za radnike koji se suočavaju s dugotrajnom bolešću, zakon predviđa i mehanizam umanjenja naknade. Nakon 18 mjeseci neprekidnog bolovanja po istoj dijagnozi, iznos naknade umanjuje se za 50 posto. Međutim, postoje važne iznimke od ovog pravila, pa se umanjenje ne primjenjuje u slučajevima teških bolesti, poput malignih oboljenja, koje su precizno definirane posebnim pravilnikom. Čak i u slučajevima kada dođe do umanjenja, zakon štiti radnike s najnižim primanjima, pa naknada za puno radno vrijeme ne može biti niža od minimalnog zajamčenog iznosa od 353,15 €. Uz financijske promjene, sustav je od 2026. godine dodatno digitaliziran uvođenjem naprednog sustava e-Bolovanja, čime liječnici automatski dostavljaju izvješća poslodavcima, smanjujući administrativno opterećenje za bolesne radnike, piše Poslovni dnevnik.hr.