Početak 2010. godine obilježili su predsjednički izbori. Dotadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića koji se povukao u mirovinu naslijedio je Ivo Josipović koji je dobio podršku većine hrvatskih građana. Za Josipovića je bila i većina građana Krapinsko-zagorske županije.

Početkom godine počela je i rasti nezaposlenost Zagoraca. Kriza je uzela maha, tvornice i obrti se zatvaraju, a ljudi većinom u 'najgorim' godinama, kada nisu više sposobni za prekvalifikaciju, ili učenje, ali još ni za mirovinu zbog nedostatka radnog staža, završavaju na zavodu za zapošljavanje. Broj takvih rastao je iz mjeseca u mjesec. Početkom godine brojka evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje bila je oko 6.000. U područnoj službi Krapina pred sam kraj godine evidentirano je 7.080 nezaposlenih osoba, što ukazuje na povećanje za 22,4 posto odnosno za 1.295 osoba više u odnosu na kraj studenog 2009. godine.

Ceste? One su naša bolna točka! Brza i paralelna cesta još se nisu počele graditi, ni u protekloj godini. Za Zagorsku magistralu ipak ima nade, najavljena je njena rekonstrukcija u ovoj godini. Uz Zagorsku magistralu, opasna je Industrijska cesta u Zaboku, koja je 2000. godine pala pod nadležnost Hrvatskih cesta i postala državna dobivši i novi naziv Prilaz dr. Franje Tuđmana. Svrstava se uz bok prometnicama s velikim brojem prometnih nesreća. Na početku godine uzela je tako još jednu žrtvu, oca dvoje malodobne djece iz Velikog Trgovišća. Kada su u pitanju državne ceste koje prolaze kroz Krapinsko-zagorsku županiju znate i sami kakve su. Malo pokrpane, neravne i čekaju obećanu rekonstrukciju ili uopće nisu u planu. Jedina državna cesta koja prolazi kroz našu županiju, a koja je rekonstruirana je državna cesta D35, cesta od Kuzminca prema Švaljkovcu koja nas spaja s Varaždinskom županijom. Sanaciju je ipak ove godine dočekala državna cesta D24 koja prolazi kroz Konjščinu prema Varaždinu.

Pred sam kraj ove godine Hrvatske ceste počele su sanirati most koji spaja Oroslavje i Zabok, no nakon tjedan dana radovi su obustavljeni. Shvatili su da se zimi ne može betonirati. Na to su svi ukazivali, a građani bili ljuti zbog gužvi koje je stvarao promet jednim smjerom.

Tragedija koje je uzdrmala Zagorje u ljeto prošle godine je tragedija na nezaštićenoj željezničkoj pruzi u Poznanovcu gdje su život izgubile tri djevojke i zavile Zagorje u crno. Potaknulo je to rješavanje problema na nezaštićenim prijelazima koji su osigurani znakom STOP ili Andrijinim križom. Na takvim prijelazima dovoljan je mali trenutak nepažnje. Županija se angažirala oko osiguranja tog prijelaza sigurnosnim diodama, a projekt je u planu. Nova žrtva na zagorskom pružnom prijelazu dogodila se pred kraj godine. Život je izgubila majka dvoje djece na pružnom nezaštićenom prijelazu 'kod Šode' u Zaboku. Gradske vlasti traže od HŽ-a da se taj prijelaz osigura, a HŽ prije toga traži izljevne trake na gradskoj prometnici.

Početak godine obilježilo je i otvaranje novog Muzeja krapinskih neandertalaca. Muzej je izazvao pravi bum i rijeka posjetitelja slila se u Krapinu. Tako je i dalje. Termini se rezerviraju unaprijed, brojne grupe prolaze kroz muzej. Broj posjeta uvelike je nadmašio očekivanja. Uz to muzej je nagrađen i s nekoliko vrijednih domaćih i međunarodnih nagrada. No, činjenica je i to da nam uz muzej 'fali' i dodatne ponude. Stvari su se od samog početka do danas pomaknule, no na dodatnoj ponudi i dalje treba raditi.

Od proljeća su i zagorski seljaci postali buntovniji, pa smo ih prozvali Gupčevim sinovima. Odvažili su se i utaborili su se u Mokricama, blokiravši promet traktorima. Dosta im je, poručili su, nebrige za seljaka. Tražili su isplatu poticaja, veću cijenu mlijeka… Kroz godinu održali su i par tiskovnih konferencija na kojima su upozoravali na šverc, uvozni lobi… Odluka je pala, osnivaju sindikat hrvatskih seljaka, no problema imaju kod registracije. Zakon im to onemogućava.

Zagorsku, pa i hrvatsku javnost u ožujku je zabavljao krapinsko-zagorski župan sa svojim 'guerilla marketingom'. Najavu županije da će kupiti novi automobil, župan Siniša Hajdaš Dončić okrenuo je u predstavljanje zagorskog turizma. I dok su mu neki čestitali na dobroj ideji, drugi su tražili njegovu ostavku.

Gorak podsjetnik na propast nekadašnjeg marijabistričkog diva, Tehomehanike, izbijanje je afere Daimler. Radi se o međunarodnoj korupciji: njemački proizvođač automobila je sa 4,7 milijuna eura potkupio naša državne dužnosnike da bi naručili 210 mercedesovih vatrogasnih kamiona za 84 milijuna eura. Lakomi dužnosnici uzimaju novac za sebe i kamioni su izravnom pogodbom kupljeni, a Tehomehanika propada. Bivši vlasnik tog propalog diva se povlači po sudu, tvrdi da je njegovo poduzeće namjerno uništeno…

Još nisu poznata imena pokvarenih političara. Zanimljivo, o mutnim poslovima i sumnjivoj pogodbi zbog koje je propala Tehnomehanika, pisali smo prvi u državi, u svom 1. broju! Ove godine smo pokupali rasplesti ostatak priče.

Digitalizacijom televizijskog programa, gledateljima je omogućeno da vide više televizijskih kanala. U Zagorju se tako mogu sada pratiti i neke lokalne televizije, što ranije nije bilo moguće. Jedna od posljedica toga je i pokretanje Zagorskog magazina na Z1 televiziji koji je grupa autora pokrenula uz pomoć Zagorskog lista.

Gospodarstvo je cijele godine bilo na klimavim nogama. Zagorka iz Bedekovčine, tvornica kamina i kalijeve peći zbog enormne cijene plina koje diktira MOL najavila je zatvaranje proizvodnje i selidbu u Srbiju. Uzbudilo je to zagorsko gospodarstvo. U istom su košu zbog visoke cijene plina i druge zagorske tvrtke, poput PGM-a, Tondacha, tvornice stakla Straža. Za sada je Zagorka još uvijek u Zagorju.

Ukidanje malih gradova i općina u KZŽ, bila je tema kojom smo se pozabavili u par brojeva. U jednom su svi zagorski načelnici i gradonačelnici bili složni, bez obzira na političke boje. Nema ukidanja, jer bi to ponovno značilo zapostavljanje i neravnomjeran razvoj. Ministarstvo regionalnog razvoja objavilo je i rang listu županija, općina i gradova prema indeksu razvijenosti. Rezultati: najnerazvijeniji Desinić, najrazvijeniji Zabok. Većina naših gradova i općina ima loše pokazatelje izvornih prihoda s manje od 50 posto od državnog prosjeka. Što će biti s malim nerazvijenim općinama tek će se vidjeti.

Regionalizacija sudstva tema je koja se također punila naše novine. Ukida se Županijski sud u Zlataru! Žele ga preseliti u Varaždin. Dižemo se na noge. Državna politika malo popušta i prilazi se realnijem rješenju, središte Županijskom suda biće u Zagrebu, a stalna služba u Zlataru. Ista je slučaj s Državnim odvjetništvom.

Mrtvi kapitali Kumrovca, Titovi objekti – Spomen dom i Politička škola prošli su niz natječaja, ali još uvijek nisu prodani zbog previsoke cijene koju diktira Središnji ured za upravljanje državnom imovinom.

Na zagorskoj političkoj sceni nije bilo većih potresa. Tek je Božidar Gorup, dugogodišnji predsjednik ŽO HSLS-a KZŽ dao ostavku, a na njegovo mjesto izabran je Žarko Broz.

Grad Zlatar kroz cijelu je godinu brojio svoje dugove, ostale od bivše vlasti. Na kraju godine ipak malo optimizma. Odobren je reprogram velikog kredita kod Hypo banke, a i predsjednica Vlade Jadranka Kosor daje pomoći od 4 milijuna kuna. Djelatnici dobivaju zaostale plaće. Pred Božić USKOK podiže optužnicu protiv bivšeg gradonačelnika Zlatara Marijana Đureka i još sedmero osoba zbog kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja službenih isprava, povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga te utaje poreza i drugih davanja.

Nakon pet godina napokon je prodan je dvorac Miljana, srednjovjekovni dvorac, ostavština tvorca apaurina i prvog zagorskog župana dr. Franje Kajfeža zagrebačkoj tvrtki Kamgrad vlasnika Dragutina Kamenskog za 2,4 milijuna kuna. Nasljedstvo dijele njegova posljednja supruga Lada i pet kćeri.

U rujnu su Zagorje zahvatile velike poplave. Najgore je bilo u krajevima uz Sutlu. Nakon poplava javlja se veliki broj klizišta, koje otežavaju život stanovništvu velikog dijela Zagorja. Na izmaku godine zatvoreno je vječno gradilište Dragutina Plahutara u Krapinskim Toplicama. Inspekcija je konačno progledala da investitor nema pripadajuće dozvole za gradnju bazenskog kompleksa. Sve zagorske općine i gradovi donijeli su proračun za 2011., osim Huma na Sutli. Pao je proračun, a slijede i novi izbori.

I ove godine održan je diljem Zagorja veliki broj manifestacija. Nisu izostale ni one najveće poput Tjedna kajkavske kulture u Krapini ili Tjedna kulture, zabave i športa u Svetom Križu Začretju. Tabor film festival preselio je zbog obnove dvorca Veliki Tabor u novouređenu kino dvoranu u Zaboku.

Od novih manifestacija treba svakako spomenuti Štruklijadu te Županijsku proslavu Martinja koja je po prvi puta ove godine održana u Zagorskim Selima, točnije kod kapele sv. Martina u Bojačnom.

Pripremili: Mirjana Bašak i Sebastijan Fuštin