Nelikvidnost je gorući problem hrvatskog gospodarstva. Postoji čak 27.000, tzv. fikus tvrtki koje nemaju niti jednog zaposlenog. Država ima 40 milijardi kuna nenaplaćenih računa, koji rastu iz dana u dan. Ugovaraju se dugi rokovi plaćanja, a onda se ne poštuju niti ti rokovi. Najlošije je u građevinskom sektoru. Poduzetnici ne mogu naplatiti obavljeni posao, onda nemaju za plaće radnika, pa ih na kraju moraju otpustiti.

Ministrica financija Martina Dalić smatra kako će se nelikvidnost riješiti otvaranjem stečajnih postupaka, ali i da se ona ne može riješiti preko noći. Oporba predlaže stroge mjere opomene, represiju, ali i da država treba vlastitim primjerom pokazati kako riješiti taj problem, odnosno uredno plaćati račune.

Prosječna plaća u poduzetništvu 4 tisuće kuna

U Zagorju postoji 6 velikih, 34 srednja, te 1.460 malih poduzetnika. U tom malom poduzetništvu upravo je zaposleno i najviše osoba, 9.931, u srednjem 4.916, a u velikom 1.650 osoba.

U Krapinsko-zagorskoj županiji u blokadi je 541 firma u kojoj je zaposleno 1.462 osoba, a 80 posto tih tvrtki u blokadi je više od godinu dana, te ukupno duguju 595.850.000 kuna.
- U prvih šest mjeseci ove godine u Krapinsko-zagorskoj županiji poslovalo je ukupno 1.500 pravnih osoba, obveznika poreza na dobit, koji su zapošljavali ukupno 16.497 zaposlenih. Ukupni prihodi u prvih 6 mjeseci 2011. godine, uspoređujući sa istim razdobljem prethodne godine, iznosili su 4,6 milijardi kuna i veći su za 8,5%. Istovremeno, rashodi su iznosili 4,4 milijarde kuna i veći su za 6,2%. Bruto dobit povećana je u odnosu na prethodno razdoblje za 5,2 % i iznosi 199,7 milijuna kuna.

Iako su investicije u dugotrajnu imovinu gotovo upola manje nego predkrizne 2008. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine investicije bilježe rast od 82,5% na iznos od 215,3 milijuna kuna - podaci su HGK Županijske komore Krapina o stanju u zagorskom gospodarstvu. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u poduzetništvu Krapinsko-zagorske županije iznosila je 3.964 kune te je veća za 4,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Iako se prosječna plaća po zaposlenom povećala, ukupan broj zaposlenih se smanjio za 2,2%. Nezaposlenost se krajem šestog mjeseca ove godine povećala za 10,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U odnosu na prethodni mjesec nezaposlenost se smanjila za neznatnih 1,6%, iako se ovi pozitivni pomaci u padu nezaposlenosti najvjerojatnije mogu pripisati sezonskom zaposlenju dijela nezaposlene radne snage. Većina nezaposlenih ima srednjoškolsko ili osnovno obrazovanje.

Pola županije u prerađivačkoj industriji

Najveći postotak cjelokupne županijske gospodarske djelatnosti u Zagorju zauzima prerađivačka industrija. Prema ukupno ostvarenim prihodima u prvih 6 mjeseci 2011. godine, prerađivačka industrija Krapinsko-zagorske županije ostvaruje 44,0% ukupnih prihoda Krapinsko-zagorske županije i zapošljava visokih 48,4% odnosno, gotovo polovicu zaposlene radne snage županije, a u Hrvatskoj 27, 9% ukupnih prihoda i zapošljava 27, 3 posto ukupno zaposlenih radnika. Koliki značaj prerađivačka industrija ima u ukupnom gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije pokazuje i udio u ukupnim ostvarenim investicijama od visokih 59,1%. Prema podrobnijoj analizi strukture prerađivačke industrije, najveći značaj imaju metaloprerađivačka industrija, proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda i tekstilna industrija koje ostvaruju najviše prihode i zapošljavaju najveći broj djelatnika.

Vrijednost izvoza u prvih šest mjeseci 2011. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji iznosila je 195,6 mil. USD što je povećanje od 11,2% u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Istovremeno je uvoz proizvoda i usluga ostvaren u iznosu od 163,1 mil. USD i također bilježi povećanje od 10,3% u odnosu na godinu dana ranije. Pokrivenost uvoza- izvozom KZŽ iznosi 119,9%.

Najveći izvoznici su Vetropack Straža iz Huma na Sutli, Omco Croatia iz Malog Tabora, Bulgari Filati iz Oroslavja, Predionica iz Klanjca, Kotka i Jedinstvo iz Krapine, Regeneracija i Valoviti papir- Dunapack iz Zaboka, Prevent iz Zlatara, Kostel promet iz Pregrade… Izvozimo najviše u Sloveniju (23%), Njemačku (18%), zatim u Italiju, Srbiju, Austriju, Belgiju, BIH, Brazil, Rusiju…

I u obrtništvu naša županija ima podulju tradiciju, no naravno da je kriza u tu uplela svoje prste, no ipak oni veći i značajniji se drže. U proteklih godinu dana zatvoreno je tako 156 obrta i to najviše u ugostiteljstvu i u proizvodnim obrtima.