Ako ne znate koliki vam je dopušteni minus na tekućem računu, bolje vam je da to odmah saznate. Hrvatska narodna banka upozorava da su u posljednje tri godine dopuštena prekoračenja po tekućem računu gotovo u potpunosti zamijenili prešutnim i skupljim, prenosi Dnevnik.hr

Prešutni minusi po tekućem računu prešutno su od iznimke postali pravilo.

''Prešutna prekoračenja danas dominiraju i iznose 95 posto svih prekoračenja po tekućim računima građana'', otkriva viceguverner Hrvatske narodne banke Bojan Fras.

HNB želi uvesti reda u prekoračenja po tekućim računima. Banke, naime, nude dopuštena i prešutna, koja su 30 posto skuplja i gotovo da i nisu regulirana propisima.

Sve obveze banaka za dopuštena prekoračenja ne vrijede za prešutna. Ima ih milijun i 700.000, daju ih samoinicijativno, bez sklapanja ugovora i procjene kreditne sposobnosti. Nema ograničenja naknada, kao ni kamate.

Ljudi toga postanu svjesni tek kada stigne poziv iz banke. ''I to da isplate odjednom iznos dugovanja prekoračenja. Onda zapravo shvate da pravo, za koje su bili uvjereni da ga imaju, a to je pravo da preostali iznos otplate kroz 12 mjesečnih rata, zapravo ne postoji'', pojašnjava viceguverner.

To bi se trebalo promijeniti izmjenom Zakona o potrošačkom kreditiranju. HNB predlaže i da se iznos prešutnog minusa ograniči na 1500 kuna na 90 dana, mogućnost obročne otplate kroz 12 rata i maksimalnu kamatu u iznosu od 7,6 posto. Promjene bi vrijedile za postojeća i buduća prekoračenja.

''HNB smatra da bi prešutna prekoračenja trebala biti iznimka, a dopuštena pravilo'', dodaje Fras.

Hrvatska udruga banaka još se nije očitovala o HNB-ovu prijedlogu. Poručuju da podržavaju sve inicijative za zaštitu potrošača i prekomjernog zaduživanja. Bankama se, inače, za minuse duguje ukupno 6 milijardi kuna.