U mjesecima koji dolaze očekuje se velik priljev kuna u banke. Prema procjeni HNB-a građani, kako se kaže, "u čarapama" drže oko 35 milijardi kuna, a njihovi depoziti kontinuirano rastu. Dodatne prihode sasvim je sigurno donijela i turistička sezona. No, ono od čega svi strahuju je slabljenje eura koji Hrvatska uvodi s početkom iduće godine.

U bankama gužvi još nema. Zasad nije zamijećen znatniji priljev kuna koje čuvamo u čarapama, javlja HRT.

“Sigurno se u idućim mjesecima može očekivati pojačani interes građana za polaganjem gotovog novca na račune, s obzirom da se sama konverzija u euro vrši automatski , dakle na najlakši mogući način kad su sredstva građana na računima, savjet bi bio svakako ne čekati kraj godine”, ističe Dario Gabrić, glasnogovornik Erste banke. No iz banaka upozoravaju i da će provjeravati podrijetlo novca kada je riječ o iznosima većima od 105 tisuća kuna, bilo da se radi o jednokratnoj ili više povezanih uplata.

Većina kuna iz čarapa pretvarat će se u euro, a ne u neku drugu valutu. Već sada je 80% štednje u euru. No vrijednost ušteđevine nezaustavljivo se topi zbog inflacije. U odnosu na američki dolar, euro je na povijesno najnižim razinama.

“Već više od 2 desetljeća se euro i dolar približavaju po tečaju. Radi se zapravo o strukturnim promjenama, na američkom tržištu je došlo do ubrzavanja te 4. industrijske revolucije koja je privukla ogroman globalni kapital i potražnja za dolarom je jačala”, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

Daljnje kretanje tečaja eura i dolara, ovisit će i o referentnim kamatnim stopama. Upravo se njihovim dizanjem nastoji zauzdati inflacija. Američka središnja banka je dosad znatnije podizala kamatne stope, dok europska zasad balansira.

“Europska središnja banka ima složeniji problem, zbog rata u Ukrajini, ali i zbog energetske krize, jer oni se boje ako dođe do dizanja kamatnih stopa, onda bi to moglo dovesti i do toga da dođe do nekakve neželjene recesije. Naime, uvijek dizanje kamatnih stopa na neki način hladi potražnju i onda dolazi do smanjenja usporavanja, cijena”, pojašnjava Vladimir Arčabić s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pa je pitanje hoće li se neki okrenuti ulaganju viška kuna u nekretnine. Pojačana potražnja za stanovima i kućama, pogurala je njihove cijene u nebo. Građani s prosječnim plaćama sve će teže doći do životnih kvadrata koje kupuju na kredit.