Kakvo je stanje u obrtu danas, s kojim problemima se obrtnici i dalje bore, te kako do lakšeg zaposlenja porazgovarali smo s Davorom Pleškom, predsjednikom Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije.

Koliko je trenutno registrirano obrta u našoj županiji? Koliko ih je unatrag godina dana zatvoreno, a koliko je otvoreno novih obrta?
PLEŠKO: U našoj županiji je trenutno 2.698 obrtnika. To je stanje s 30. 4. 2012. Od toga je prošle godine prijavljeno novih 144 obrtnika, a odjavljena 223 obrtnika. U godinu dana izgubili smo ih 80-ak. Neki obrti se i dalje zatvaraju, premda nije više tako alarmantna situacija kao što je bila proteklih godina. Inače, od 2006. do danas smo izgubili 700 –tinjak obrtnika.

Koja grana obrta je najzastupljenija?
PLEŠKO: Najzastupljeniji su uslužni obrti. Na području naše županije takvih je 760-770. Drugi po redu su proizvodni obrti. Slijedi ugostiteljska djelatnost, trgovina, graditeljstvo, prijevoz, frizerska djelatnost. Obrta koji se bave proizvodnom djelatnošću na području Zagorja je 500-tinjak. To znači da se mnogi obrtnici bave proizvodnjom, a to je meni jako dobro, jer se stvaraju nove vrijednosti.

Kakvo je stanje na tržištu rada? Mogu li se mladi obrtničkog zanimanja zaposliti u Zagorju?
PLEŠKO: Mogu i to upravo u obrtničkim radionicama članova Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije. No, znamo kakvo je stanje na tržištu rada općenito. Obrtnička komora prema analizama i prezentacijama u školama u ove dvije godine doznala je kako se u metalskoj struci može naći posla. Naravno ne mogu se zaposliti svi koji su završili školu za to zanimanje. S druge strane građevinarstvo stagnira. Teško je na neki način savjetovati mladima 'dajte krenite u tu i tu školu i tu ćete dobiti posao', jer se tržište rada mijenja iz godine u godinu i jednostavno je teško predvidjeti unaprijed što će se događati i kakva će biti politika zapošljavanja. Konkretno, uvijek je problem s konobarima. Njih nikad nema dosta, dok s druge strane masa tih ljudi završava srednju školu i odlazi u druga zanimanja. Naše srednje školstvo nije organizirano kako bi trebalo biti. Taj problem treba rješavati u hodu.

Jesu li se obrti počeli oporavljati?
PLEŠKO: Od 2006. godine broj obrta pada, a sukladno gospodarskoj krizi, oporavka još nema. Ipak, zaustavio se trend zatvaranja i sada balansiramo.

Na 5. susretu prijevoznika HOK-a donijeto je nekoliko zaključaka. Jedan od glavnih zahtjeva je ukidanje sedam zona rizika obveznog osiguranja i formiranje jedinstvene zone za cijelu Hrvatsku. Zagorje je u tom pogledu degradirano.
PLEŠKO: Da, tražimo da se zone rizike osiguranja koje najviše 'tište' prijevoznike, također vozače osobnih vozila, kao i sve građane KZŽ pretvore u jednu zonu i da se na taj način naplaćuje trošak osiguranja vozila. Cijene osiguranja vozila u odnosu na Daruvar i druge krajeve su za oko 10.000 kuna veće, npr. za jednom tegljač. Naši prijevoznici su u neravnopravnom položaju. Gospodarsko- socijalno vijeće KZŽ zatražilo je analizu Temeljnog premijskog sustava obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i uvjeta obveznog osiguranja. Neopravdano je da registracije KR svrstavaju u najrizičniju premijsku grupu, time i najskuplju zonu obveznog osiguranja jer se analizom prometno - sigurnosnih pokazatelja pokazalo da je KZŽ među županijama s najmanjim brojem nesreća. S obzirom na stalno povećanje cijene goriva i da gorivo čini 30 posto ukupnih troškova cestovni prijevoznici  kojima je to osnovna djelatnost traže i povrat dijela trošarina. Neki od zahtjeva vezani su uz izmjene Zakona o radnom vremenu, kao i za poboljšanju uvjeta rada. Zahtjeve smo proslijedili dalje.

Tražili ste besplatnu cestarinu za prijevoznike autocestom, dok se obnavlja Zagorska magistrala. Inicijativa je pokrenuta. Je li stigao kakav odgovor?
PLEŠKO: Generalno tražimo da se smanji cestarina na autocesti, jer je prevelika u odnosu na ostale dijelove države. Plaćamo 100% posto veću cestarinu po kilometru. Troškovi prijevoznika ionako enormno rastu, a prometovanje autocestom obrtnicima predstavlja još financijski gubitak. Isto tako tražimo pristupačniju cijenu cestarine na autocesti A2 između čvorova Zaprešić-Zabok u oba smjera za sva vozila sa registracijskom oznakom KR, dok traje obnova Zagorske magistrale. Pregovori idu dosta teško. Sadašnji ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić o tome je pregovarao dok je bio u svojstvu zagorskog župana. Ne znam da li ćemo uspjeti u svom zahtjevu, jer taj gubitak koji bi koncesionar ostvario zbog niže cestarine, morala bi mu nadoknaditi država. Nadam se da ćemo uspjeti, ali nisam previše optimističan.

Obrtnička komora KZŽ u suradnji s HOK-om bila je na Sajmu tehnike u Beogradu.  Kakvi su dojmovi, jesu li dogovoreni kakvi konkretni poslovi?
PLEŠKO: Međunarodni sajam tehnike u Beogradu posjetilo je 20 zagorskih obrtnika, a cjelokupna delegacija sastojala se od 50 ljudi. Inicijativa je krenula od OK KZŽ i Gospodarske komore ŽK Krapina. Moram pohvaliti KZŽ koja nas je podržala i podnijela trošak posjeta. Vidjeli smo što se događa u susjednoj državi, te posjetili Privrednu komoru Beograd i Srbiju. Na sajmu su se prezentirali i naši obrtnici koji su prisutni na srpskom tržištu. Klima je dobra i obje strane žele postići kvalitetnu zajedničku suradnju. U lipnju ćemo se ponovno naći i razmijeniti zapažanja i iskustva u funkcioniranju komora, iako smo mi otišli daleko naprijed što se tiče prilagodbe EU zakonima i itd.

OK KZŽ svake godine prezentira obrtnička zanimanja po osnovnim školama, pokušavajući mladima predočiti kvalitetu zanatske struke. Kakav je odaziv i interes učenika, te koja su zanimanja prezentirana?
PLEŠKO: OK KZŽ obišla je sve zagorske osnovne škole. Prezentirana su sljedeća deficitarna zanimanja: bravar, konobar, soboslikar-ličilac, ali i zanimanje slastičar i dimnjačar za koja smo uvidjeli da nedostaju na tržištu rada, pa smo odlučili da i njih prezentiramo. Odaziv i interes učenika i roditelja bio je velik. Za slastičara bit će dodijeljena jedna stipendija, te još šest stipendija za deficitarna zanimanja kroz cijelu godinu u mjesečnom iznosu od 500 kuna. Roditelji i učenici su shvatili da upis u gimnaziju ili ekonomsku školu nije preduvjet za dobivanje posla. Na naše prezentacije dolaze i SŠ koje učenicima prezentiraju mogućnosti i uvjete upisa. Ljudi vole čuti informacije iz prve ruke. Takva je komunikacija puno bolja, nego pročitati na web stranici. Mislim kako je upis u obrtničko zanimanje dobra perspektiva jer poslije određenog iskustva mladi čovjek može otvoriti obrt i postati sam svoj gazda. Prošle godine imalo smo premalo mjesta u školama s obrtničkim programom, pa su ravnatelji morali proširivati kvote za upis. Nadamo se da će tako biti i ove godine. Jednostavno se promijenila percepcija ljudi oko upisa u obrtnička zanimanja. Naravno, sve to zahvaljujući HZZ PS Krapina, školama, ali financijskoj podršci KZŽ.