Prethodni članak
Sljedeći članak

Mjesečni limit nedostatan za normalan rad

Sredinom srpnja Vlada RH je direktoru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dala prethodnu suglasnost da otpiše 175


Sredinom srpnja Vlada RH je direktoru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dala prethodnu suglasnost da otpiše 175 milijuna kuna duga bolnica koje od početka prošle do kraja ožujka ove godine nisu u potpunosti izvršile ugovorne obveze. Zagorska županijska bolnica je tek lagano osjetila taj otpis. Dugovi rastu, osoblja nedostaje, a prostor zjapi poluprazan.

OB Zabok je odobreno 2 milijuna i 230 tisuća kuna kojima su platili dugove starije od godinu dana, uglavnom za lijekove i sanitetski materijal. No, iako im je obećano još sredstava kojima bi podmirili stare dugove, bolnicu i dalje pritišće ukupni dug od 24 milijuna kuna.

- Nadljudskim naporima nastojimo sačuvati kvalitetu zdravstvene zaštite i spriječiti gomilanje novih dugova. No, rezanjem troškova, trpi organizacija medicinskog rada. Želimo stanovništvu županije i cijele Hrvatske ponuditi visok standard zdravstvene zaštite, a to ima svoju cijenu - objasnio je Ivica Balagović, ravnatelj OB Zabok.

Prvog srpnja ravnatelj Balagović i županica Sonja Borovčak prisustvovali su sastanku ravnatelja državnih i županijskih bolnica s ministrom Darkom Milinovićem. Ministar je ravnatelje upoznao s novim limitima prema kojima je Općoj bolnici Zabok odobreno 7 milijuna i 800 tisuća kuna mjesečnog limita. Županica Borovčak i ravnatelj Balagović upoznali su pak ministra s analizom koja pokazuje da bi za normalan rad bilo dostatno 9 milijuna i 700 tisuća kuna. Balagović tvrdi da već tri mjeseca bezuspješno pokušavaju dogovoriti sastanak i razgovor s ministrom.

- U ovim uvjetima razine medicinske zaštite i količine posla koju smo u stanju napraviti s opremom i osobljem koje posjedujemo zadovoljio bi nas mjesečni limit od 9 milijuna i 700 tisuća kuna. Čak 83 posto limita utroši se na plaće zaposlenika, tako da nam ostaje milijun i pol za život. Samo na lijekove, potrošni sanitetski materijal, krv i krvne pripravke potroši se gotovo 1.400.000 kuna pa je logično da i dalje stvaramo gubitke - argumentira Balagović.

Nedostatak kadrova i iznajmljivanje prostora

Preseljenjem u novi prostor i povećanjem obima posla javila se nevjerojatna nestašica liječnika specijalista: internista, anesteziologa, kirurga, neurologa i radiologa.

– U ovom trenutku imamo 25 specijalizanata, od kojih bi se većina trebala vratiti u našu ustanovu do 2010. godine. U radnom odnosu držimo sedam specijalista koji su, iako ispunjavaju uvjete za mirovinu, na temelju ministrove suglasnosti još uvijek kod nas jer nam je njihov rad dragocjen. Na primjer, naša dva internista su dala svoj maksimum, a na otvoreni natječaj se nije javio nitko. U suprotnom, oni bi pošli u zasluženu mirovinu, a na temelju povećanih faktura bolnica bi mogla zatražiti povišicu mjesečnog limita - objašnjava Balagović.

Danas liječnici u Hrvatskoj mogu birati gdje će raditi, presudno im je mjesto stanovanja, mogućnosti školovanja djece i blizina velikih gradova, a čini se da Zabok po tom pitanju nije dovoljno atraktivan. Isto tako, bolnica nema fond kojim bi mogla otkupiti ljude od njihovih matičnih ustanova, koje obvezuju specijalizante na barem deset godina „vjernosti“.

Prema odluci Upravnog vijeća Opće bolnice Zabok, nekoliko stotina kvadrata neiskorištenog prostora nove zagorske bolnice na Bračku će se iznajmiti jer ga sa sadašnjim kadrovskim kapacitetom bolnica nije u mogućnosti aktivirati.Tvrtka Euro medic International prva je među zainteresiranima te se pismeno očitala prema županiji i bolnici. Upravno vijeće je na zadnjoj sjednici donijelo odluku da se dalje nastave pregovori s budućim ulagačima i u tijeku je izrada ekonomskih analiza.

Bolnici treba menadžer

Ravnatelj Balagović ističe kako nema povratnih informacija je li ministar zdravstva zadovoljan poslovanjem OB Zabok te mu je stoga teško odgovoriti na pitanje hoće li dočekati kraj svog mandata.

- Prihvatio sam ovu dužnost kako ne bi sve propalo, budući da je postojala opasnost da nećemo uspjeti završiti gradnju bolnice i preseljenje. Trudim se raditi najbolje što mogu u zadatim okolnostima, ali tvrdim da bi bolnica mogla dobiti više nego što dobiva. U našoj bolnici bi, po uzoru na europske trebala postojati dva ravnatelja, s time da bi jedan bio zadužen za medicinsku struku, a drugi bi se bavio menadžmentom i zdravstvenim marketingom. Razdijeljene funkcije, Zakon o javnom zdravstvu RH ne dopušta. Smatram da bi sinergija ekonomske i medicinske struke bila idealno rješenje i spas za našu zagorsku bolnicu - zaključuje dr. Balagović.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook