Iz bakine pučke bilježnice: Življenje je cvijiet, ljudi vu njem su med
Onda ti je, sinek dragi, živut bil pravi cvijiet, a ljudi slatki i duobri kak ti med. A ve kak da same žuč teče z jeziki, a mnuogi ljudi su kak stekli pesi. Same kaj ne laju, nek režiju...“, nezadovoljno je komentirala baka.
Življenje je cvijiet, ljudi vu njem su med. Plava je zorja, črljeni je dan, z piesmu i prijatelji, i nigdar neš sam. Tak je znala popievati moja pokuojna babica gda bi se z mekote vračale dime, furt z piesmu vu zubi i nigdar mrke vuolje.
Onda sme mi dece, njejni nučiči, mam bili veseliejši i babicu bi za fertun i rubec cukali : dej još popievaj i reči neke vu rime, vu pesmice. Dej, babica...Ona bi si ona sela na klup pred hižu, zula si škornje, snela rubec z glave, a mis me je vu lavoru vode donesli. Oprala bi si ruke, vmila se i priravnala lasi štere je vu punđu kapčila, prisjećala se kasnih dvadesetih godina prošlog stoljeća hraščinska baka Ivka, pučka sveznalica.
Onda bi uslijedile kojekakve priče, a svaka je sadržavala barem malo zrnce mudrosti čije su pravo značenje djeca tek kasnije shvatila
„ Mrkli muž ti je kak crknjeni puž. Čumbrava baba je gnjila kuraba. Tuo je punavljala babica, a mi bi se smejali kak male jopice. Vezda znam kaj nam je štiela reči vu svoje šale, vu štere je, kak i sigde i furt, više nek puol istine. Dedek bi je govoril da furt brblja i da nam dece z bedastuoča puni vuha. A onda bi mu rekla nek se ne dira vu nas i nek naj ne bu kak „napasni osel, kojemu je zajebavanje – glavni posel“.
Dedek bi onda hitil škrljak po dvorišču od srdbe, a mi bi mam poleteli za niem i deli si ga na glavu. Šteri bi dedeku prvi donesel škrljak, on bi mu dal krajcer ili filier, kakve je več bil vuolje, i mam bi išli k stare Židuovke po cukor“, govorila je baka. Što je to cukor, pitali bi staricu.
„ Cukor. Kaj ne znaš ?! (čuđenje) Bombuoni šteri su negda bili vu veli slatki kameni (kristali), i stari Hemek (židovski trgovac u mjestu) ili njegva baba su ga z malu siruočku sekli i metali vu papier i na vagu. Cukor si mogel dobiti i več za jene jajce. Mi sme pazili da tatek nekam prejde, jer je na te bil jake hud, i brže sme zeli jajace još pod kokuoši gda je sediela i takve tuople nesli vu štacun. Tuo su bila zlatna lijieta. Kak se lijepe živele...
Onda ti je, sinek dragi, živut bil pravi cvijiet, a ljudi slatki i duobri kak ti med. A ve kak da same žuč teče z jeziki, a mnuogi ljudi su kak stekli pesi. Same kaj ne laju, nek režiju...“, nezadovoljno je komentirala baka.
Prethodna kolumna
Četiri brzorastuće vrste povrća: Posadite sada i jedite već za 30 dana
Teška ozljeda u Konjščini. Na terenu bila i hitna
Čokoladna glazura koja se ne raspukne pri rezanju: Samo jedna žlica ovog sastojka daje savršen sjaj
Veliki požar, vatra zahvatila autobuse, vatrogasci na terenu
Više od 850.000 Hrvata uskoro će dobiti novac na svoj račun
Tjedni horoskop od 16. do 23. ožujka: Mlad Mjesec u Ribama otvara novo poglavlje za tri znaka
Sudarila se dva motora i auto, poginuo motociklist
TUŽNA VIJEST: Preminuo osnivač i dugogodišnji predsjednik zagorskog Oldtimer kluba
Pijani 28-godišnjak uzrokovao prometnu: Četiri osobe završile u OB Zabok
U prometnoj nesreći teško ozlijeđen 16-godišnjak
Sudjelujte u akciji 'Jeste li ih vidjeli? - proljetnice' putem mobilne aplikacije
BRZI RAST AQUADENTA S JASNOM VIZIJOM: Od jedne ordinacije do nove lokacije i estetske medicine
Zdravo tlo - zdrava hrana: Kako uzgojiti zdravu hranu u našem povrtnjaku?
Kandidacijske liste za izbore za mjesne odbore općine Sveti Križ Začretje
Prijavite se na 17. trijenale zagorskog suvenira
