Iz bakine pučke bilježnice: Življenje je cvijiet, ljudi vu njem su med
Onda ti je, sinek dragi, živut bil pravi cvijiet, a ljudi slatki i duobri kak ti med. A ve kak da same žuč teče z jeziki, a mnuogi ljudi su kak stekli pesi. Same kaj ne laju, nek režiju...“, nezadovoljno je komentirala baka.
Življenje je cvijiet, ljudi vu njem su med. Plava je zorja, črljeni je dan, z piesmu i prijatelji, i nigdar neš sam. Tak je znala popievati moja pokuojna babica gda bi se z mekote vračale dime, furt z piesmu vu zubi i nigdar mrke vuolje.
Onda sme mi dece, njejni nučiči, mam bili veseliejši i babicu bi za fertun i rubec cukali : dej još popievaj i reči neke vu rime, vu pesmice. Dej, babica...Ona bi si ona sela na klup pred hižu, zula si škornje, snela rubec z glave, a mis me je vu lavoru vode donesli. Oprala bi si ruke, vmila se i priravnala lasi štere je vu punđu kapčila, prisjećala se kasnih dvadesetih godina prošlog stoljeća hraščinska baka Ivka, pučka sveznalica.
Onda bi uslijedile kojekakve priče, a svaka je sadržavala barem malo zrnce mudrosti čije su pravo značenje djeca tek kasnije shvatila
„ Mrkli muž ti je kak crknjeni puž. Čumbrava baba je gnjila kuraba. Tuo je punavljala babica, a mi bi se smejali kak male jopice. Vezda znam kaj nam je štiela reči vu svoje šale, vu štere je, kak i sigde i furt, više nek puol istine. Dedek bi je govoril da furt brblja i da nam dece z bedastuoča puni vuha. A onda bi mu rekla nek se ne dira vu nas i nek naj ne bu kak „napasni osel, kojemu je zajebavanje – glavni posel“.
Dedek bi onda hitil škrljak po dvorišču od srdbe, a mi bi mam poleteli za niem i deli si ga na glavu. Šteri bi dedeku prvi donesel škrljak, on bi mu dal krajcer ili filier, kakve je več bil vuolje, i mam bi išli k stare Židuovke po cukor“, govorila je baka. Što je to cukor, pitali bi staricu.
„ Cukor. Kaj ne znaš ?! (čuđenje) Bombuoni šteri su negda bili vu veli slatki kameni (kristali), i stari Hemek (židovski trgovac u mjestu) ili njegva baba su ga z malu siruočku sekli i metali vu papier i na vagu. Cukor si mogel dobiti i več za jene jajce. Mi sme pazili da tatek nekam prejde, jer je na te bil jake hud, i brže sme zeli jajace još pod kokuoši gda je sediela i takve tuople nesli vu štacun. Tuo su bila zlatna lijieta. Kak se lijepe živele...
Onda ti je, sinek dragi, živut bil pravi cvijiet, a ljudi slatki i duobri kak ti med. A ve kak da same žuč teče z jeziki, a mnuogi ljudi su kak stekli pesi. Same kaj ne laju, nek režiju...“, nezadovoljno je komentirala baka.
Prethodna kolumna
Opljačkan poznati trgovački centar u Zagorju
Liječnici upozoravaju: Ovako kavu pretvarate u otrov i razarate si jetru
Brutalno nasamarili direktora poznate zagorske tvrtke
Kaos na parkingu Konzuma, reagirala i policija: 'Masirao sam prepone...'
Nakon sukoba u zabočkom kafiću sud presudio da diranje žene po stražnjici nije prekršaj
Malo mjesto u Zagorju ima program o kojem svi pričaju: Šumske kupke stižu kao novi hit zdravstvenog turizma
Izborna skupština ŠRK Štuka Konjščina: Stabilno vodstvo i jasni planovi za budućnost
[FOTO] Bračni parovi proslavili svoje zlatne i dijamantne pirove u Konjščini
Prijetnja na pragu: Potvrđen novi slučaj ptičje gripe
Počinje konstruktivna obnova župne crkve Svete Katarine u Zagorskim Selima – vrijedna dva milijuna eura
Kraj starim metodama prozračivanja: 2026. donosi toplu i učinkovitu zaštitu od vlage i plijesni
Kako stoje naše rijetke vrste? Predstavljeni rezultati monitoringa za 2025. godinu
VODIČ KROZ VALENTINOVO: Ljubav se slavi u Zagorju – uz vrhunsku gastronomiju
Zimi vam se magle prozori, a ljeti zrak stoji? I-Vent ventilacija s rekuperacijom to rješava efikasno – uz 7 godina garancije i čak 40% popusta
Dođite u Krapinu na predstavljanje rezultata velikog istraživanja
