Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije usvojila je rebalans proračuna kojim se financijski plan usklađuje s dinamikom izvođenja radova i postupaka javne nabave na brojnim projektima koji su trenutno u provedbi. Konsolidirani proračun nakon rebalansa iznosi 298 milijuna eura, dok županijski proračun iznosi 124 milijuna eura.

Dinamika radova

Župan Željko Kolar pojasnio je kako je glavni razlog rebalansa usklađivanje dinamike radova  i postupaka javne nabave koje su se provodile kroz ovo vrijeme, kao i usklađivanje sa kreditnim zaduženjem koje je isto tako bilo točka dnevnog reda. 

- Nakon provedene tri četvrtine postupaka javne nabave puno preciznije znamo dinamiku izvršenja radova i privremenih situacija nego što smo to mogli znati u listopadu prošle godine kada smo donosili proračun za 2026. godinu. To je osnovni razlog zašto smo išli u rebalans - rekao je Kolar.

Prihod od Spomen doma

U proračun je uvršten i potencijalni prihod od prodaje Spomen doma u Kumrovcu za koji je Vlada raspisala natječaj s procijenjenom vrijednosti od 2.700.000 eura. Župan je podsjetio je kako prema važećem modelu 20 posto prihoda od prodaje pripada Krapinsko-zagorskoj županiji, 20 posto Općini Kumrovec, a 60 posto državi.

- Prema informacijama koje imamo, postoji interes domaćih i stranih investitora. Taj smo potencijalni prihod ukalkulirali u proračun i usmjerili ga prema obrazovanju, odnosno financiranju troškova koji nisu prihvatljivi za sufinanciranje iz drugih izvora. Riječ je prije svega o pripremnim radovima za projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Tako smo, primjerice, morali urediti područnu školu u Petruševcu kako bismo mogli preseliti učenike iz Belca i omogućiti početak radova. Slične zahvate potrebno je provesti i u Petrovskom te Kraljevcu na Sutli. Upravo zato pojačali smo sredstva u Upravnom odjelu za obrazovanje kako bismo iz tih prihoda mogli financirati navedene troškove - istaknuo je župan.

Kreditno zaduženje

Najveća tema sjednice bilo je kreditno zaduženje od 25 milijuna eura koje će se realizirati putem HBOR-a uz fiksnu kamatnu stopu od 2,23 posto što je u ovom trenutno najniža kamatna stopa na tržištu.

- Kada provodite investicijski ciklus vrijedan više od 200 milijuna eura, nije realno očekivati da ga možete financirati isključivo vlastitim sredstvima. Analizom smo utvrdili da nam je za završetak projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, neprihvatljive troškove i nadstandarde potrebno 25 milijuna eura - rekao je Kolar.

Dio sredstava bit će usmjeren na izgradnju sportskih dvorana koje premašuju osnovni standard, a koje Županija financira zajedno s gradovima i općinama.

- Zakonski standard je jednodijelna sportska dvorana, no u pojedinim sredinama to nije dovoljno. Zato smo s jedinicama lokalne samouprave dogovorili izgradnju dvodijelnih i trodijelnih dvorana te zajedničko financiranje razlike u cijeni - pojasnio je.

Župan je naglasio da će radovi na projektima biti završeni do kraja 2027. godine, dok je financijski završetak planiran za ožujak 2028. godine. Prva rata kredita dospijeva tek u trećem kvartalu 2028. godine.

- Zaštitili smo se da je kamata od 2,23% fiksna, pa ako bi bilo kakvih momenata na samom tržištu gdje bi se dizala kamata i bilo bi poremećaja u gospodarstvu, neće utjecati na nas s jedne strane, a s druge strane ako će se situacija prije svega u zaljevu smiriti i početi padat kamatne stope, mi imamo uvijek mogućnost reprograma i to je ono što je dobro - pojasnio je Kolar.

- Trenutna zaduženost Županije iznosi 3,96 posto, a nakon ovog kredita bit će 15,94 posto, što je i dalje ispod zakonskog limita od 20 posto. Prihodi se pune bolje od planiranog, s jedne strane, a sruge strane naše vlastito financiranje kroz izvorne prihode trenutno iznosi više od 3,7 milijuna eura, dok bi godišnja rata kredita bila oko 2,7 milijuna eura. To znači da već sada ulažemo milijun eura više od iznosa buduće rate kredita, što pokazuje da još uvijek imamo dovoljno prostora za financiranje projekata i nema bojazni da će oni stati - objasnio je župan.

Jedan od najvećih investicijskih ciklusa

Dodao je kako je riječ o jednom od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti Krapinsko-zagorske županije te da je teško očekivati da će se uskoro ponoviti ulaganja takvog opsega.

- Ovako velik investicijski ciklus, vrijedan više od 200 milijuna eura, rijetko se događa. Nakon završetka ulaganja u obrazovni sustav, značajnije investicije očekuju nas još u zdravstvenom sektoru. Do kraja lipnja završavamo projekte Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice i Specijalne bolnice Stubičke Toplice, a potom slijedi projekt Centra zdravlja srca i mozga. U planu je i razvoj medicinskog huba za rehabilitaciju uz pomoć robotike u prostorima bivšeg COKT-a u Krapinskim Toplicama te nekadašnje tvornice EMKA u Pregradi, no riječ je o projektima koji neće zahtijevati financiranje u opsegu kakav imamo danas – zaključio je župan.

Podrška rebalansu

Rebalans proračuna komentirao je Vladimir Pleško, istaknuvši kako je njegovo donošenje bilo očekivano s obzirom na opsežan investicijski ciklus koji se provodi na području Krapinsko-zagorske županije.

- Rebalans je bio najavljen još prilikom donošenja proračuna krajem prošle godine. Županija je ušla u veliki investicijski ciklus koji obuhvaća škole, sportske dvorane i brojne druge projekte. Važno je naglasiti da se više od 70 posto sredstava osigurava putem Vlade Republike Hrvatske, dok ostatak sufinanciraju jedinice lokalne samouprave i Županija. U većini projekata Županija sudjeluje s između 15 i 20 posto sredstava - rekao je Pleško.

Naglasio je kako bez kreditnog zaduženja i potpore države realizacija takvih projekata ne bi bila moguća u predviđenim rokovima.

- Svojim izvornim prihodima Županija teško bi mogla sama financirati ovako velike projekte, ili bi njihova realizacija trajala znatno dulje. Upravo zato podržali smo i rebalans i kreditno zaduženje, jer je riječ o ulaganjima koja će dugoročno unaprijediti obrazovni sustav i kvalitetu života u Krapinsko-zagorskoj županiji - poručio je.

- Potreba za jednosmjenskom nastavom u Krapinsko-zagorskoj županiji postoji i to je jedan od prioriteta koje je pokrenula Vlada Republike Hrvatske. Županija je to prepoznala, pripremila projekte i sada ih provodi. Nitko nema pravo kočiti razvoj Krapinsko-zagorske županije niti zbog političkih razloga priječiti projekte koji su važni za građane - zaključio je Pleško.

FOTOGRAFIJE SA SJEDNICE MOŽETE POGLEDATI OVDJE.