Foto: Ilustracija/Pixsell

Iako je prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Krapina, tijekom prošlog mjeseca, dakle, u srpnju ove godine, na području Krapinsko – zagorske županije iz evidencije nezaposlenih izašlo 214 osoba (4,4% više nego u srpnju 2022. godine), broj nezaposlenih Zagoraca se poprilično povećao.

I dok se poslodavci sve više žale na nedostatak radne snage te sve češće na našim ulicama i u naseljima srećemo brojne strane radnike, krajem srpnja 2023. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano je sveukupno 2.126 nezaposlenih osoba.

U usporedbi s lipnjem 2023., dakle, broj nezaposlenih povećao se za 14,4% ili 267 osoba, a u odnosu na srpanj 2022. godine broj nezaposlenih veći je za 3,1% ili 64 osobe.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je na području ispostave Zlatar (483 ili 22,7% od ukupnog broja u PU Krapina), ispostavi Donja Stubica (474 ili 22,3%), ispostavi Zabok (440 ili 20,7%), te u ispostavi Krapina (435 ili 20,5%). Najmanje je nezaposlenih u ispostavi Pregrada (134 ili 6,3%) i ispostavi Klanjec (160 ili 7,5%).

U usporedbi s istim mjesecom 2022. godine, evidentirana je nezaposlenost najviše smanjena u ispostavama Krapina (za 10,7%) i Klanjec (za 3,6%), a najviše povećana u ispostavama Zlatar (za 22,0%) i Donja Stubica (za 10,7%).

Kad se gleda čitavo Zagorje, odnosno podaci Područnog ureda Krapina koji pokriva područje čitave županije, u srpnju 2023. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je ukupno 481 nezaposlena osoba (41,5% više nego u srpnju 2022. godine), i to: 307 osoba izravno iz radnog odnosa (63,8%), 149 osoba iz redovitoga školovanja (31,0%), te 25 osoba iz neaktivnosti (5,2%).

Dakle, da pojednostavimo, u Zagorju je bez posla ostalo 307 osoba i završilo na burzi.

S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja, izravno iz radnog odnosa na burzi je završilo najviše radnika iz prerađivačke industrije, u kojoj su bez posla ostale 84 osobe ili 27,4%, zatim iz sustava obrazovanja 71 osoba ili 23,1%, iz sutava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 42 osobe ili 13,7% te iz građevinarstva 28 osoba ili 9,1%.

I dok se broj novonezaposlenih iz sustava obrazovanja može pripisati kraju školske godine, kad obično istječu ugovori na određeno svima onima koji su bili zaposleni na zamjeni ili privremeno, posebno bi nas trebalo zabrinuti što postoji velik broj ljudi koji je prošlog mjeseca bez posla ostao u prerađivačkoj industriji, a u vrijeme opće poznatog nedostatka zdravstvenih djelatnika, iznenađujuće je da je i velik broj osoba iz zdravstvenog sustava ostao bez posla.

Je li riječ o privremenoj anomaliji ili trendu, pokazat će naredni mjeseci, no pravi pokazatelji ovog kretanja na tržištu rada bit će vidljivi tek krajem srpnja iduće godine.