Krapinsko-zagorska županija i ove je godine potvrdila kontinuitet uspjeha na Izboru najboljeg EU projekta. Na sedmom izdanju natječaja, koji organizira Hanza Media u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i portalom Župan.hr, uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, projekti iz Krapinsko-zagorske županije ponovno su se našli među najboljima u Hrvatskoj.

Cilj je natječaja građanima približiti projekte financirane europskim sredstvima i pokazati njihov konkretan učinak. Projekte ocjenjuje stručni žiri, a vrednuju se njihov utjecaj na stanovništvo, održivost, učinci, inovativnost te doprinos razvoju novih proizvoda i usluga.

KZŽ je ove godine prijavila četiri projekta – BIC – Battery Interregional Switch u kategoriji doprinosa poduzetništvu, Baltazar 7 u kategoriji regionalnog i lokalnog razvoja, obnovu i izgradnju Područne škole Putkovec u kategoriji obrazovanja, znanosti i inovacija te Ride&Bike Eco u kategoriji prekogranične suradnje.

Posebno priznanje osvojio je Interregional Switch, proglašen najboljim EU projektom u Hrvatskoj u kategoriji doprinosa poduzetništvu. Projekt je povezao poduzetnike Krapinsko-zagorske i Savinjske regije te im omogućio lakše pronalaženje partnera i izlazak na nova tržišta.

Župan Željko Kolar naglasio je da ga u cijeloj priči najviše veseli kontinuitet.

- Mene u ovoj priči zapravo najviše veseli kontinuitet. Jer ulaskom u moj ured vidite s desne strane zida upravo ovakve nagrade iz svih prethodnih šest godina. Ovo je sedma godina zaredom i nije bilo nijedne godine, a da mi u pojedinim kategorijama nismo osvajali prva, druga ili treća mjesta kao najbolji europski projekti - rekao je Kolar.

Za takve rezultate, dodao je, potrebni su ljudi, znanje, ali i jasna razvojna vizija.

- To su ovi ljudi iza mene i njihovi timovi. Onda morate imati jasnu viziju onoga što želite kroz strateške projekte i plan rada i razvojnih strategija i konkretne projekte koji se vide i koji su na raspolaganju većem broju ljudi koji mogu osjetiti benefite tih projekata - rekao je.

Kolar je uvjeren da će Županija imati snažne argumente i za nastavak uspjeha iduće godine. Među projektima koje je izdvojio su ZEZ, dvorac Stubički Golubovec, ulaganja u Specijalnu bolnicu Stubičke Toplice i Specijalnu bolnicu Krapinske Toplice, a najavio je i nove projekte u zdravstvu koji uključuju robotiku i umjetnu inteligenciju u rehabilitaciji.

No, uz pohvale dosadašnjim rezultatima, župan je upozorio na problem koji bi u budućnosti mogao ograničiti mogućnost povlačenja europskog novca, a to je nedostatak fiskalnog kapaciteta županija.

- Što se treba dogoditi da bi kao županija zadržali taj kontinuitet rasta, kontinuitet investicija? Fiskalno jačanje županija - rekao je Kolar, istaknuvši kako bi županije trebale dobiti mehanizam sličan ITU modelu koji gradovima omogućuje izravno financiranje strateških projekata.

Smatra da je upravo sada pravi trenutak za takvu promjenu, s obzirom na pripremu novog financijskog razdoblja Europske unije.

Posebno je upozorio na vlastiti fiskalni kapacitet nakon velikih ulaganja u obrazovanje. Županija se, podsjetio je, zadužila kako bi devet škola prešlo na jednosmjensku nastavu i kako bi se izgradilo devet novih sportskih dvorana.

- Smanjili smo svoj fiskalni kapacitet i za prijave na nove natječaje i za izdvajanje vlastitih sredstava za sufinanciranje svojeg udjela u projektima - rekao je.

Kolar je podsjetio i da je Krapinsko-zagorska županija od 2021. do 2024. godine povukla svaki osmi euro koji su povukle hrvatske županije, dok je 2025. bila druga u Hrvatskoj. Očekuje da će i ove godine biti među prve tri.

- Sad sa sigurnošću mogu reći da ćemo biti među prva tri u '26., ali ako ne napravimo taj ključan potez sada, sa sigurnošću mogu reći da '31. to nećemo biti. Imat ćemo ljude, imat ćemo znanje, imat ćemo pripremljene projekte, al' nećemo imati dovoljno financijskih kapaciteta da ih provedemo. To bi bila katastrofa - poručio je.

Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove KZŽ Vlatka Mlakar naglasila je kako se uspjeh europskih projekata ne bi trebao mjeriti samo milijunima eura i brojem projekata.

- Europski projekti ne moraju biti veliki po financijskom iznosu, već oni su bitni i zapravo veliki su po svom učinku - rekla je.

Prema njezinim riječima, za uspješno korištenje europskih sredstava nije dovoljna samo dobra priprema i provedba, već sustavan rad na strateškom planiranju i prepoznavanju projekata koji donose najveću dodanu vrijednost.

- Naš cilj je da europska sredstva budu alat razvoja, a ne cilj sam po sebi - istaknula je, dodajući da je najveća vrijednost projekta kada se njegov učinak vidi u svakodnevnom životu građana.

Posebno je istaknula nagradu u području poduzetništva. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, KZŽ je na području Sjeverne Hrvatske ostvarila najveći rast broja aktivnih poslovnih subjekata, za 60,6 posto, dok su plaće porasle 125 posto.

Mlakar se osvrnula i na novo financijsko razdoblje od 2028. do 2034. godine. KZŽ, kaže, u njega ulazi spremna, a ključ uspjeha bit će pripremljeni projekti.

- U trećem financijskom razdoblju dolazi zapravo do iskoraka i borimo se za razvoj inovacija i za jačanje regionalnih lanaca vrijednosti - rekla je.

Ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar pojasnila je da je ZARA kao regionalni koordinator pripremala prijave, a među projektima KZŽ našli su se BIC – Battery Interregional Switch, Baltazar 7, obnova i izgradnja Područne škole Putkovec te Ride&Bike Eco.

- Jedan od uvjeta bio je da projekt bude završen tijekom 2024. ili 2025. godine, odnosno najkasnije do 31. siječnja 2026., uz verificirane sve troškove i ostvarene pokazatelje. Također, projekt nije smio biti finalist u prethodnim godinama – objasnila je Barilar.

Direktorica Poduzetničkog centra KZŽ Helena Matuša predstavila je Interregional Switch, projekt koji je povezao poduzetnike iz Krapinsko-zagorske i Savinjske regije.

- Mali i srednji poduzetnici, startupovi mogli su pronaći partnere za ulazak na tržište ili Hrvatske ili Slovenije, isto tako razumjeti bolje cijeli ekosustav kako on posluje, ali isto tako i proširiti sam opseg svog posla - rekla je Matuša.

Projekt je proveden tijekom 2025. godine, a kroz dva međunarodna događanja okupio je 124 poduzetnika koji su ostvarili više od 200 izravnih sastanaka s potencijalnim partnerima i investitorima iz Hrvatske i Slovenije.

Na konferenciji je predstavljen i PVMax, proglašen najboljim projektom u kategoriji doprinosa lokalnoj i regionalnoj zajednici. Ravnatelj REGEA-e Julije Domac istaknuo je kako je projekt vrijedan dva milijuna eura, financiran kroz program ELENA Europske investicijske banke, pokrenuo više od 64 MW instaliranih kapaciteta i više od 50 milijuna eura investicija na području četiriju osnivača.

PVMax je poslužio i kao temelj za nova ulaganja u solarne elektrane na školama Krapinsko-zagorske županije.

- To je puno učinkovitije, financijski isplativije i dugoročno otpornije za javni sektor. Po tome je Krapinsko-zagorska županija i dalje vodeća u Hrvatskoj - rekao je Domac.

Nagrade tako nisu samo potvrda dosadašnjeg rada, već i najava novog ciklusa ulaganja, u poduzetništvo, obrazovanje, zdravstvo, energetiku, inovacije i prekograničnu suradnju.