U pedijatrijskim ambulantama županijskog Doma zdravlja postavit će se 10 komunikacijskih tabli, a prva od njih predstavljena je u srijedu, 16. travnja, u krapinskoj ambulanti upravo u Mjesecu svjesnosti o autizmu.

Komunikacijske su table jedan od alata takozvane potpomognute komunikacije, a sadržaj tabli kreiran je upravo za potrebe komunikacije u liječničkoj ordinaciji i čekaonici zato što je, istaknula je zamjenica župana Jasna Petek, okolinu izrazito važno prilagođavati potrebama djece.

 “Mi se moramo prilagoditi djeci uvažavajući njihove potrebe, ali i različitosti, a to nam je kao Županiji istinskoj prijateljici djece iznimno važno. Osobito je važno da prilagodimo okolinu djeci s određenim teškoćama u razvoju, a ne da se oni prilagođavaju nama. Ove komunikacijske ploče iskorak su kojim djeci koja se nalaze u spektru autizma omogućimo što kvalitetniju i bolju komunikaciju i to ne samo s roditeljima, već i s pacijentima koji se također nalaze u čekaonici i medicinskim osobljem“, poručila je zamjenica Petek i dodala kako je nekvalitetna komunikacija vrlo često izvor frustracija i lošeg raspoloženja. Inicijativu za izradu komunikacijskih ploča pokrenula je logopedinja Lucija Mlakar na čemu joj je zamjenica Petek posebno zahvalila kao i ravnateljici Doma te pedijatricama koje su spremno prihvatile komunikacijske ploče kao dobar alat pružanja usluge najmlađim pacijentima. “Ne stajemo s različitim aktivnostima vezanim za ranu intervenciju, a uskoro ćemo i proširiti usluge”, zaključila je zamjenica Petek.

Komunikacijske su ploče individualizirane i prilagođavaju se potrebama djece, rekla je autorica sadržaja tabli i logopedinja Lucija Mlakar. “Cilj ploča je olakšati komunikaciju djeci s autizmom te djeci s intelektualnim i motoričkim teškoćama koja otežano usvajaju jezik i govor. Ploče imaju simbole koji sadrže riječi koje se često koriste prije, tijekom i nakon pregleda pedijatra“, poručila je logopedinja Mlakar i dodala kako komunikacijske ploče izjednačavaju prilike za komunikaciju, ali šalju i važnu poruku o prihvaćanju različitosti te različitih oblika komunikacije.

Krapinsko-zagorska županija zajedno sa svim svojim ustanovama maksimalno nastoji omogućiti da zdravstvena skrb za sve građane bude dostupna, razumljiva i inkluzivna, a upravo je to, istaknula je ravnateljica Doma zdravlja Željka Žnidarić, smisao komunikacijskih ploča. “Osim ovdje u pedijatrijskim ordinacijama u Krapini, ploče će biti u narednom razdoblju postavljene i u našim preostalim pedijatrijskim ambulantama u Zaboku, Bedekovčini i Donjoj Stubici, ali i u ordinacijama obiteljske medicine koje u većoj mjeri skrbe za djecu. To su nam ambulante u Krapinskim Toplicama, Klanjcu, Pregradi, Zlataru, Konjščini i Oroslavju“, poručila je ravnateljica Žnidarić i dodala kako je sljedeći korak Doma zdravlja uspostava usluga rane intervencije što je konačno omogućeno posljednjom izmjenom mreže javne zdravstvene službe.

Komunikacijske ploče, istaknula je pedijatrica Elmira Tabaković, uvelike olakšavaju svakodnevni rad. “Sve što dobivamo s tim komunikacijskim pločama važno je jer ćemo kroz interakciju s djetetom i roditeljima otkriti neke stvari, čim ranije, tim bolje. U liječenju je bitna kvalitetna sredina u kojoj dijete živi, interakcija s roditeljima i sa sredinom gdje se provodi liječenje te vizualizacija”, poručila je pedijatrica Tabaković i dodala kako je autizam progresivno oštećenje mozga koje se klasificira prema tome što nedostaje bilo kakva vrsta socijalne interakcije.

Potpomognuta komunikacija može se koristiti kada komunikacija ne ide uobičajenim putem, odnosno kad se govor ne razvija. Ona zbog složenih komunikacijskih potreba uključuje upotrebu različitih simbola kao nadopuna nedovoljno razvijenom govoru kod, primjerice, nerazumljivosti govora, kao alat za razvoj komunikacijskih vještina te kao potpuna zamjena za komunikaciju govorom. Organizacija komunikacijske ploče izrađena je prema potrebama i kontekstu, a bitan detalj komunikacijskih ploča je da se od osobe koja je u interakciji s djetetom koje ima složenije komunikacijske potrebe traži da “modelira” korištenje grafičkih simbola, gesti ili manualnih znakova, odnosno da koristi djetetovo komunikacijsko sredstvo istovremeno s govorom. Metode potpomognute komunikacije razvijene su zbog s motoričkim teškoćama, no sve se više koriste kod djece s teškoćama razumijevanja te osobama s demencijom.

Na predstavljanju tabli sudjelovale su i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno, društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug, pomoćnica ravnateljice Doma zdravlja za sestrinstvo Biserka Sviben te pedijatrica Štefanija Sirovec Miška.

Ovaj sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elekroničkih medija