Danas je u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapina potpisani novi ugovori o županijskom sufinanciranju rada Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije i Hrvatske gorske službe spašavanja. Riječ je o ključnom dokumentu koji osigurava kontinuiranu financijsku potporu i stabilnost rada dviju najvažnijih službi za sigurnost građana na području županije.

Vatrogasna zajednica

Vatrogasnoj zajednici, koja broji više od 6.500 vatrogasaca, dodijeljeno je 280.000 eura. Ugovor je u ime Vatrogasne zajednice KZŽ potpisao predsjednik Stjepan Skuliber koji ističe kako Županija kroz različite programe sufinancira rad vatrogasnih postrojbi, a iznos za ovu godinu je znatno veći od zakonskog minimuma. 

- Ovaj nam ugovor donosi sigurnost kako bismo mogli provoditi sve aktivnosti – od intervencija do edukacije mladih i vatrogasnih natjecanja. Dogovoreno i dodatnih 50.000 eura za financiranje Županijskog vatrogasno-operativnog centra, koji je ključan za efikasnost intervencija - rekao je Skuliber.

U protekloj je godini Vatrogasna zajednica imala 773 intervencije, što je oko 20 posto više u odnosu na godinu prije. Posebno je istaknuo situaciju kada je u roku od 36 sati zabilježeno oko 80 intervencija uslijed velikih padalina. 

Zapovjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Zvonko Ortner detaljnije je predstavio strukturu intervencija. Od ukupnog broja, njih 246 bilo je zbog požara, 457 tehničkih intervencija, a 70 ostalih intervencija. Kod požara, zabilježeno je povećanje od 38 posto u odnosu na 2024. godinu, dok su tehničke intervencije porasle za 18 posto.
Ortner je također napomenuo kako se na autocesti Zagreb–Macelj godišnje bilježi velik broj intervencija koje ne prolaze kroz vatrogasno-operativni centar. 

- One se aktiviraju preko 112 i automatski se kontaktira centar u Velikoj Vesi. U tijeku jedne godine takvih je intervencija bilo 730. Na požare ''otpada'' samo osam, na tehničke intervencije 273 i ostalo 449 u što se ubrajaju pratnja vozila, tereta - rekao je Ortner.

Hrvatska gorska služba spašavanja

U ime Hrvatske gorske službe spašavanja, stanica Zlatar Bistrica, ugovor je potpisao Nenad Capar. HGSS je za svoj rad na području Krapinsko-zagorske županije dobio 40.000 eura, što je dodatna potpora Županije u nastavku njihove misije spašavanja i pomoći građanima.

- Hvala Županiji na kontinuiranoj financijskoj pomoći koja iz godine u godinu raste, što nam omogućava kvalitetan rad i funkcioniranje - rekao je Capar.
Istaknuo je kako na području Zagorja nema dubokih jama ili stijena, pa takvi tipovi spašavanja izostaju, no 90 posto intervencija čine potražne akcije. 

- U protekloj je godini HGSS imao ukupno 198 aktivnosti na području KZŽ, ali i drugih županija, jer svaka stanica djeluje po potrebi. Neke od njih bile su spašavanje života, a neke su provedene na raznim manifestacijama na kojima dežuramo. Uz to, HGSS je održao 20-ak edukacija, isto toliko dežurstava, a ostatak aktivnosti uključivao je vježbe i druge pripremne aktivnosti – rekao je Capar i  dodao kako su sve potrage završile uspješno.

Snažna podrška Županije

Županija daje snažnu podršku sigurnosnim službama kroz značajna sredstva, što omogućava, prema riječima krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, kvalitetno djelovanje u svim vrstama intervencija, edukacija i preventivnih aktivnosti. Ugovor potvrđuje dugoročnu suradnju i zajednički cilj; podizanje razine spremnosti, opremljenosti i efikasnosti u svim situacijama koje zahtijevaju brzu i stručnu reakciju.

- Naše su žurne službe fantastično posložene, vrlo dobro opremljene i spremne odgovoriti na svaki zadatak koji se pred njih stavi - rekao je Kolar.

Dodao je kako klimatske promjene donose nove izazove, poput klizišta, poplava i ekstremnih temperatura, zbog čega je važna stalna spremnost i ulaganje u opremu.

- Kroz EU projekte provodimo dodatna ulaganja i projekte. Cilj nam je da naše žurne službe budu opremljene kao i svaka hitna služba u bilo kojem dijelu Europe - rekao je Kolar.

Župan je također istaknuo kako je vatrogastvo duboko ukorijenjen način života u Zagorju. 

- Vatrogastvo je način života i to je ušlo ljudima u uho. Ljudi o tome razmišljaju, shvaćaju vrijednost te tradicije. Onda je i za očekivati, objektivno, da ćemo svi zajedno tu tradiciju zadržati i poboljšati sustav. Neka imamo što manje velikih i teških intervencija, da što više vremena oslobodimo za vježbanje i edukaciju, da radimo s mladima – zaključio je.