Foto: Ilustracija/Wikipedia/Pixsell

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je za prosinac 2023. iznosila 1191 eura, što je za 13.9 posto više nego za prosinac 2022. Kretanje državne prosječna plaća je dobar indikator općeg ekonomskog stanja, ali se između različitih sektora gospodarstva može jako razlikovati, piše Branimir Perković za Index.

Isto vrijedi za geografske razlike, tj. razliku u prosječnoj neto plaći po županijama. U državni prosjek ulaze nešto bogatiji Zagreb i siromašnije slavonske županije, pa podatak o prosječnoj državnoj neto plaći ustvari podcjenjuje neto plaću u Zagrebu, a precjenjuje neto plaću u slavonskim županijama.

Kolike su prosječne neto plaće po županijama?
Najveća prosječna neto plaća je u prosincu prošle godine bila u Gradu Zagrebu, koji se gleda kao zasebna jedinica jer ima ovlasti županije. Iznosila je 1370 eura neto, odnosno 179 eura ili 15 posto više od državnog prosjeka.

Slijede Zagrebačka županija s prosječnom neto plaćom od 1210 eura, Primorsko-goranska s 1194 eura, Karlovačka s 1167 eura i Krapinsko-zagorska s 1154 eura.

Veću prosječnu neto plaću od 1100 eura imaju Splitsko-dalmatinska županija (1140 eura), Šibensko-kninska (1136 eura), Dubrovačko-neretvanska (1030 eura), Zadarska (1129 eura), Istarska (1126 eura), Osječko-baranjska (1126 eura), Sisačko-moslavačka (1113 eura) i Varaždinska (1002 eura).

1100 i manje je prosječna neto plaća u Koprivničko-križevačkoj (1100 eura), Ličko-senjskoj (1100 eura), Međimurskoj (1099 eura), Požeško-slavonskoj (1079 eura), Bjelovarsko-bilogorskoj (1076 eura), Vukovarsko-srijemskoj (1075 eura), Brodsko-posavskoj (1063 eura) i Virovitičko-podravskoj (1050 eura).

Razlike među županijama
Izuzme li se Zagreb, koji jako odskače od državnog prosjeka, razlika između županije s najvećom prosječnom plaćom i one s najmanjom iznosi 160 eura. Specificirano, prosječna plaća je u Zagrebačkoj županiji 15 posto veća od prosječne neto plaće u Virovitičko-podravskoj.

U odnosu na prosinac 2022. je prosječna plaća rasla za 10.8 posto u Zagrebu, što je najmanji rast među svim županijama. U prosjeku su u županijama rasle između 13.5 posto u Međimurskoj županiji i 17.3 posto u Požeško-slavonskoj.