Opat Ivan Krizmanić konačno dobio ploču na Mirogoju
U vrijeme velikih kulturno-političkih previranja u Hrvatskoj i cijeloj Habsburškoj Monarhiji, tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća, mnogi znameniti hrvatski intelektualci okupljali su se u Mariji Bistrici. U bistrički župni dvor, gdje im je gostoprimstvo i svesrdnu podršku pružao bistrički župnik, prevoditelj i promicatelj kulture, danas nepravedno zaboravljeni opat Ivan Krizmanić, dolazili su tih godina Ljudevit Gaj, Dragutin Rakovac, Stanko Vraz, Dragojla Jarnević, Vatroslav Lisinski i drugi hrvatski ilirci, te neki preporoditelji iz drugih slavenskih zemalja. Prema dostupnim povijesnim izvorima u okrilju marijabistričkih druženja razvijala se ideja o osnutku Matice ilirske, a osmišljavali su se i neki drugi projekti hrvatskog narodnog preporoda. Spomenute povijesne spoznaje potaknule su Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici da prije više od dvije godine, uz podršku Središnjice Matice hrvatske, a u povodu 175. obljetnice osnutka Matice ilirske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića, osmisli projekt „Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda“.
Ciljevi projekta su bili potaknuti istraživanja života i djela zaboravljenog hrvatskog velikana i bistričkog župnika Ivana Krizmanića te događanja u Mariji Bistrici u doba njegove župničke službe, kao i ukazati na povijesnu ulogu Marije Bistrice kao okupljališta preporodnih domoljuba u povijesnim procesima toga doba i stvaranju Matice ilirske. U sklopu projekta odrađeni su Međunarodni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: ¨Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – „tiho žarište“ hrvatskog narodnog preporoda i Matice ilirske“, Svečana akademija u povodu 175. godišnjice osnutka Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića (2017.), Podizanje spomen-ploče Ivanu Krizmaniću i osnivanju Matice ilirske u Svetištu MBB-e, Polaganje vijenca na grob Ivana Krizmanića, Izložba „Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda“, Tiskanje zbornika radova sa znanstveno-stručnog skupa.
Blagoslov ploče na Mirogoju
Završnica projekta poklopila se i sa još jedni vrijednim događajem. Naime, opat Ivan Krizmanić pokopan je u arkadama na Mirogoju, zajedno sa velikanima hrvatske povijesti 18. i 19. stoljeća, Ljudevitom Gajem, Vatroslavom Lisinskim, Stankom Vrazom, Dimitrijem Demetrom, Ivanom i Antunom Mažuranićem, Dragutinom Seljanom i mnogima drugima.
No, kada je prije skoro 3 godine započeo projekt, uvidjelo se da nedostaje ploča sa imenom opata Krizmanića na mjestu gdje je pokopan. Stoga je aktivnost Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici, uz pomoć Svetišta MBB-e usmjerena i prema postavljanju ploče.
Ovih dana je sve skupa uspješno realizirano pa je ploču u srijedu blagoslovio rektor Svetišta MBB preč. Domagoj Matošević. Uz blagoslov položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće podno ploče. U delegaciji koja je nazočila ovom svečanom činu uz dr. sc. Snježanu Husinec, prvu predsjednicu Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici i voditeljicu cijelog projekta i sadašnjeg predsjednika dr. sc. Vedrana Klaužera bili su i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, predsjednik Općinskog vijeća Teodor Švaljek, i članica Predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici Zrinka Švaljek-Brlečić.
Prethodni članak
Sljedeći članak
[FOTO] Viktor Šimunić predstavio svoju djevojku i objavio zajedničku fotografiju
Žena (64) svaki dan u crkvi krala milodar, 'ordinirala' je i na Veliku Gospu
Funkcija na klimi koju mnogi ne koriste: može smanjiti potrošnju, a prostor ostaviti rashlađenim
Nestale su barake na Bračku: Na njihovom mjestu već počeli radovi, evo što se sad gradi
Velika kiša novca u rujnu: 4 znaka neće znati gdje da stave sav taj novac – sudbina se mijenja preko noći
Evo gdje sutra u Zagorju od jutra neće biti struje
Drama: Zatvorenik pobjegao policiji!
Uručene iskaznice novim pripadnicima prometne jedinice mladeži
Peto dijete u obitelji Petek
Prijem za vatrogasce: ''Građani Varaždina u najtežim trenucima mogu računati na vrhunske profesionalce''
Važnost divljih oprašivača
Zaboravite na tipske stanove: Arhitekt Saša Vlajo otkrio nam je kako izgleda dom u kojem je svaki kvadrat krojen po mjeri stvarnog života
Svjetski dan rendžera – 31. srpnja
Imate modernu kuću, savršenu izolaciju i snažnu klimu, ali pojavljuju se vlaga i plijesan, a vi se osjećate umorno?
Valoviti papir Dunapack zapošljava: Postanite dio uspješnog tima jednog od najvećih proizvođača papirne ambalaže u Europi
