Foto:Njuškalo.hr

Već je dobro poznato kako se na popularnom internetskom oglasniku Njuškalo.hr svašta može naći, ali da se putem tog oglasnika istovremeno prodaju dva zagorska dvorca, uistinu je nesvakidašnja vijest.

A upravo na takvu smo priču naišli danas pregledavajući koje se nekretnine u Zagorju trenutno prodaju.

Za jednog od njih, dvorac Mali Tabor kod Huma na Sutli, traži se tako 570.000 eura, dok je drugi skoro dvostruko skuplji, a riječ je o dvorcu Oroslavje Donje s perivojem za kojeg vlasnici traže točno milijun eura.

Kad je u pitanju Mali Tabor, za njega u opisu oglasa stoji da je tlocrtne površine 1.254 m2, na zemljištu površine 50.570 m2.

"Iako je stariji, kaštel Mali Tabor spominje se prvi put u pisanim izvorima na kraju 15. stoljeća. U fasciklima arhiva obitelji Ratkaj nema podataka koji bi sa sigurnošću ukazivali na vrijeme i njegove graditelje. Od druge polovine 13. stoljeća obližnji plemićki grad Vrbovec sjedište je vrbovečkoga ili velikotaborskog vlastelinstva, čijom propasti sredinom 15. stoljeća kaštel Mali Tabor preuzima njegovo sjedište. Od 1490. do 1504. g. u posjedu je hrvatsko − ugarskog bana Ivaniša Korvina.

Gotovo tri stoljeća njime gospodari moćna ugarska obitelj Rattkay (1524. − 1793.). Tijekom njihove vladavine krajem 17. stoljeća renesansni kaštel bio je pregrađen u dvokrilni dvorac s unutrašnjim dvorištem i četiri cilindrične kule, od kojeg je preostao zapadni i sjeverni obrambeni zid. U 19. stoljeću nadograđen je u jednokatni barokni dvorac, tada je srušen sjeverni obrambeni zid kaštela, a prostor između gospodarske zgrade i aneksa istočnoga krila dvorca dobiva novi ulazni portal.

Značaj kaštela i dvorca je u činjenici da predstavlja spomenik koji nosi obilježja renesansnoga kaštela i ranobaroknog dvorca,te spada u rijetke primjere srednjovjekovne profane arhitekture na prostorima kontinentalne Hrvatske. Dvorac je u neposrednoj blizini hrvatsko - slovenske granice, na rijeci Sutli", navodi se u oglasu, u kojem se napominje da dvorac ima i priključke struje, vode i plina.

Za dvorac Oroslavje Donje navedeno je kako je riječ o baroknom dvorcu iz 1770. godine, tlocrtne površine 1.270 m2 s četiri krila, perimetrom ograde, unutrašnjim dvorištem i perivojem površine 26.235 m2 sa baroknim portalom, koji obilježava ulaz u dvorski perivoj.

Za ovaj se dvorac navodi kako u prizemlju ima 10 prostorija, a na katu čak 12 soba, dva hodnika i 2 degažmana.

U podugačkom opisu ispod oglasa, dvorac i njegov perivoj opisani su vrlo detaljno i stručno.

"Dvorac je tokom više stoljeća promijenio nekoliko vlasnika, a sastoji se od tri krila koja tlocrtno čine slovo U: glavno sjeveroistočno krilo je veće i krovištem nadvisuje manja i uža bočna krila, a konjušnica i prigradnje bočnim krilima zatvaraju unutrašnje dvorište.

Pročelja obilježava kasnobarokni klasicizam, glavno pročelje s 11 prozorskih osi istaknuto je plitkim rizalitom koji završava trokutnim zabatom, a u prizemlju ga krasi reprezentativni portal. Dvorišna pročelja su jednostavna: s razdjelnim vijencem etaža i jednostavnim okvirima prozorskih otvora.

Hodnik u uzdužnoj osovini glavnog krila dvorca omogućio je gradnju prostorija s obje strane hodnika. Glavni motiv tlocrta prizemlja je velika veža kojom se dolazi do dvorišta. Stubište, u koje se ulazi vežom, vodi do velikog predvorja odakle se ulazi u središnju dvoranu 1. kata. Glavne prostorije orijentirane su na vanjska pročelja. Unutrašnjost odlikuje više vrsta svodova: bačvasti u prizemlju, češki u hodniku i veži i koritasti u sobama na 1. katu.

Svod glavne dvorane na katu oslikan je zidnim slikama alegorijskog sadržaja, nastalim potkraj 18. stoljeća. U iluzionističkoj arhitektonsko-figurativnoj kompoziciji, unutar rubno naslikane balustrade i blago naoblačenog neba, prepoznajemo grčko-rimske bogove i heroje među kojima je i poletni Merkur. Zidne slike u ostalim sobama na katu i u hodniku nastale su u 19. stoljeću. U glavnoj dvorani očuvana je još posljednja peć ukrašena cvjetnim i voćnim viticama", stoji, između ostalog, u oglasu.

.