Foto: PIXSELL

HZZO od 15. lipnja uvodi novi sustav e-ugovaranja s bolnicama koji će omogućiti praćenje izvršenja zdravstvenih usluga, iskorištenosti kadrova i opreme u stvarnom vremenu te učinkovitije upravljanje bolničkim sustavom, najavio je ravnatelj Zavoda Zvonimir Ante Korda.

Riječ je o informatičkoj platformi putem koje će bolnice Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO-u) prijavljivati raspoložive kadrove, krevetne kapacitete i opremu, dok će HZZO na temelju potreba sustava  s njima ugovarati potrebne usluge.

"Novi sustav omogućit će analizu u realnom vremenu. Moći ćemo pratiti izvršenje pojedinih bolnica, vidjeti koji se zahvati rade više ili manje, kolika je iskorištenost ljudi i opreme te intervenirati mnogo ranije nego dosad", pojasnio je ravnatelj Korda na konferenciji o komunikacijama u zdravstvu MedMed 2026. u Grožnjanu.

Time se, kaže ravnatelj, prelazi "iz grupnog i skupnog ugovaranja u pojedinačno i personalizirano ugovaranje", što vidi kao međukorak prema budućem modelu financiranja zdravstvenih ustanova prema učinku.

Korda je istaknuo i da hrvatski zdravstveni sustav, unatoč brojnim izazovima, pruža golem opseg usluga te da HZZO samo od ugovornih partnera godišnje zaprimi oko 50 milijuna računa za preglede, recepte, dijagnostiku i liječenje.

"Imamo dobar zdravstveni sustav. Možda nismo najjači u učinkovitosti, možda se nismo idealno prilagodili potrebama sve starijeg i bolesnijeg stanovništva, ali imamo kvalitetne zdravstvene djelatnike, suvremenu tehnologiju i nove metode liječenja. Moj je najveći izazov uklopiti sve te sastavnice u financijski okvir i učiniti sustav što održivijim", rekao je Korda.

Govoreći o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, naveo je kako je u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno 16,3 milijuna posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite, što je milijun više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je izdano 18 milijuna recepata.

Prema njegovim riječima, zbog sve većeg opterećenja sustava uvedene su mjere za jačanje primarne zdravstvene zaštite, a uskoro će biti donesena i odluka kojom će se financijski poduprijeti ordinacije u slabije naseljenim i demografski ugroženim područjima kako bi se zadržali liječnici i drugo zdravstveno osoblje te očuvala dostupnost zdravstvene skrbi.

Osvrnuvši se na liste čekanja, Korda je upozorio da je riječ o problemu s kojim se suočavaju i znatno razvijeniji zdravstveni sustavi.

Pozvao se na podatke OECD-a prema kojima više od 40 posto osiguranika u Francuskoj na prvi pregled u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čeka dulje od tjedan dana, dok 43 posto francuskih pacijenata na pregled specijalista čeka između dva mjeseca i godinu dana.

Istaknuo je da su liste čekanja u Hrvatskoj najvećim dijelom koncentrirane u velikim kliničkim centrima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, koji trpe najveći pritisak pacijenata.

Kao primjer naveo je prošlogodišnji program upućivanja pacijenata s dugih lista čekanja na radiološku dijagnostiku privatnicima. Unatoč višekratnim obavijestima, oko 60 posto naručenih pacijenata nije se odazvalo pretragama.

"To pokazuje da dio problema ovisi o zdravstvenom sustavu, ali ne i sve", rekao je.

Korda je najavio i snažniji fokus na praćenje ishoda liječenja, posebno kada je riječ o skupim terapijama.

Hrvatska godišnje izdvaja oko 430 milijuna eura za posebno skupe lijekove za približno 0,3 posto stanovništva, zbog čega je nužno pratiti rezultate liječenja i učinkovitost terapija.

"Cilj nije nešto ukidati ili smanjivati, nego sredstva usmjeravati prema terapijama koje daju najbolje rezultate", istaknuo je.

Govoreći o financijskoj održivosti zdravstvenog sustava, Korda je upozorio da su prošle godine zdravstveni rashodi rasli oko 12 posto, dok je hrvatski BDP porastao 3,1 posto.

Podsjetio je da je u posljednje tri godine u bolnički sustav uloženo više od milijardu eura te da su mnoge cijene zdravstvenih usluga povećane za oko 40 posto.

"Prije svega moramo povećati učinkovitost i poboljšati organizaciju rada", naglasio je.

Poručio je i kako očekuje da bolnice rade više i bolje te da će se održivost zdravstvenog sustava dugoročno graditi kroz veći broj zdravih godina života građana, razvoj dnevnih bolnica, kraće hospitalizacije i učinkovitije korištenje postojećih resursa.