Muzeje Hrvatskog zagorja prošle je godine posjetilo 283.708 ljudi. Iako se radi o laganom padu brojki posjećenosti naspram 2023. godine, u Muzejima Hrvatskog zagorja su zadovoljni, obzirom da su brojke manje zbog toga što je Muzej seljačkih buna od ožujka zatvoren.

Rezultate posjećenosti, kao i projekte koji su realizirani tijekom protekle godine na konferenciji za medije održanoj u Muzeju krapinskih neandertalaca predstavio je ravnatelj Jurica Sabol.

Istaknuo je kako su svi projekti i programu u 2024. uspješno realizirani.

Što se tiče Muzeja seljačkih buna, koji je od ožujka zatvoren zbog radova na cjelovitoj i energetskoj obnovi, u dva mjeseca koliko je radio stalni postav obišlo je 1300 posjetitelja, dok je sveukupna brojka posjetitelja tijekom godine bila 10.359, obzirom da su se na prostorima Muzeja odvijala i druga posebna događanja, poput Susreta za Rudija te Ljeta u dvorcu Oršić.  Izložba Muzeja seljačkih buna o Viktoru i Heleni Šipek gostovala je u Dvoru Trakošćan.

-Sada je u tijeku cjelovita i energetska obnova dvorca. Šest mjeseci trajao je proces preseljenja čuvaonice i iseljenja kompletnog dvorca, a u pakiranju i selidbi djelatnicima Muzeja pomogli su i kolege Muzeja Staro selo Kumrovec – istaknuo je ravnatelj Sabol.

Dvor Veliki tabor protekle je godine održao razne manifestacije poput edukativnih programa, koncerata, Uskrsnog ponedjeljka s rekordnom posjećenošću, obilježen je Međunardni dan muzeja, Dani arheologije, Dan bajki i priča, a realizirane su i dvije izložbe. Održan je i Tabor film festival, a i prigodna izložba Nadice Jagarčec povodom 10. obljetnice upisa legende o veroniki Desinićkoj na listu nematerijalne baštine. Muzej veliki tabor imao je 45.000 posjetitelja.

-Važno je za istaknuti kako tablica posjećenosti ne bilježi samo one posjetitelje koji kupe kartu, već i oni koji posjećuju izložbe, sudjeluju na radionicama, događanjima i drugim manifestacijama – rekao je ravnatelj, naglasivši kako je protekle godine ostvaren projekt 'Na konju u muzeje', kao zajednički za sve ustrojstvene jedinice MHZ, s time da je Muzej seljačkih buna svoj dio radionica održavao upravo u Velikom Taboru, a projekt je imao 150 sudionika tijekom studenoga i prosinca, sa završnicom u Muzeju Staro selo Kumrovec.

Upravo je Muzej Staro selo Kumrovec drugi po posjećenosti, lani je imao 90.000 posjetitelja. – Uz redovni program izložbi, imali smo i međunarodnu kulturnu suradnju muzeja na otvorenom iz Rogatca, gdje su oni gostovali kod nas i muzej iz Kumrovca u Sloveniji. Obilježen je Međunarodni dan muzeja te Dani europske baštine, održan Kinč u narodnim običajima i završnica 'Na konju u muzeje' s partnerima Centrom Ritam s konjem. A na području Muzeja održane su i velike manifestacije poput dana mladosti, WRC – a i Ina Delta rallyja – pojašnjava ravnatelj.

Najmanju posjećenost ima galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu, koja godišnje ima četiri izložbe, ali i jedan vrijedan projekt izložbe mladih kipara, koja se već godinama održava krajem godine u ovom muzeju, gdje studenti Akademije likovnih umjetnosti (smjer kiparstvo) po odabiru kustosa klanječkog muzeja imaju priliku izlagati svoje radove. – Galerija je imala svega 5 tisuća posjetitelja, što je mala brojka, ali i alarm da tu trebamo nešto mijenjati – zaključuje ravnatelj.

Najviše je posjećen Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini, s pregrš događanja tijekom godinem od izložbi, radionica, gostujućih izložbi, obilježavanja Noći krapinskog pračovjeka, Dana arheologije. – Uključeni smo i u sve gradske manifestacije, kroz razne programe i izložbe, pa smo tako u Tjednu kajkavske kulture imali izložbu o fosilima i mekušcima, a obilježili smo i Europsku noć šišmiša zajedno s Javnom ustanovom 'Zagorje zeleno' – nabraja ravnatelj, dodavši kako izložba o Krapinskom pračovjeku i dalje gostuje u Sloveniji, dok se izložba o vunastom nosorogu Eriki iz Gradskog muzeja Varaždin još uvijek može vidjeti u Krapini. Krapinski je muzej tako ostvario 130.755 posjetitelja lani, što je mali pad u odnosu na 2023. godinu.

Poseban razlog za ponos svakako je u nagradi koju su Muzeji Hrvatskog zagorja primili krajem protekle godine. – U kategoriji kulturnog turizma Hrvatske, od 146 prijava, na Danima hrvatskog turizma dodijeljena nam je prva nagrada. Jako sam na to ponosan, kolege su na prijavi radile dva i pol mjeseca, a valorizirano je sve što smo radili čitave godine – ističe Sabol.

Godina koja je započela, kaže ravnatelj, bit će izazovna i teška. – Nastavlja se cjelovita i energetska obnova dvorca Oršić, što je ogroman projekt, jer se radi o obnovi 3000 kvadrata dvorca, implementaciji lifta, dizalice topline, punionice za električne automobile i bicikle, uređenju perivoja i parka. Izazovno je i zbog preko 200 restauratorskih zahvata na prozorima i vratima, ako i freski u kapelici. No, do 30. lipnja 2026. godine sve bi trebalo biti gotovo. Paralelno uz to, radi se na novom stalnom postavu, za koji je napravljeno idejno rješenje – najavio je ravnatelj.

Na Ministarstvo regionalnog razvoja prijavljen je i projekt nadogradnje Muzeja krapinskih neandertalaca, vrijedan oko 4 milijuna eura, a na natječaj Ministarstva kulture prijavljen je projekt sanacije Bastionske kule kod Velikog tabora. Također, dvor Veliki tabor do proljeća bi trebao dobiti novu vanjsku rasvjetu, a tijekom ove godine trebao bi biti otvoren i novi stalni tematski postav Muzeja Staro selo, odnosno replika novog objekta koji će predstavljati život i običaje seoske obitelji iz 20. stoljeća.

Istaknute su i neke kadrovske promjene u Muzejima Hrvatskog zagorja, pa je tako ravnatelj predstavio i novog voditelja marketinga i odnosa s javnošću Svena Šamsa, a istaknuo je i kako je voditeljica Dvora Veliki tabor Renata Dečman podnijela ostavku te ju sada mijenja Paul Lekaj. – Zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija, koje je naš osnivač, na tome što smo u protekle četiri godine zaposlili ljude iz struke, što nam je jako bitno, jer muzeji su bili na jednom pedagogu i kustosu, što je premalo, a sada smo se osnažili upravo u tom stručnom smislu – rekao je Sabol dodavši kako Muzeji sada imaju 64 stalno zaposlene osobe, koje brinu i realiziraju programe u 60 objekata na preko 220.000 kvadrata površina, koje posjeduju Muzeji.

Komentirao je i odluku prema kojoj će lokalno stanovništvo besplatno moći tijekom ove godine ulaziti u muzeje na području u kojem žive. – Radi se o stanovnicima s područja gradova Krapine i Klanjca te općina Kumrovec i Desinić, a u budućnosti će to biti i Gornja Stubica. Oni će imati besplatan ulaz tijekom cijele godine. Lokalno stanovništvo nema naviku dolaska u svoje muzeje, a nama je želja potaknuti njih, kao i djecu od malih nogu, da posjećuju svoje muzeje – zaključio je ravnatelj MHZ Jurica Sabol.

Ovaj sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elekroničkih medija