Tim hitne medicinske službe Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije u prostoru Srednje škole Krapina, danas je učenicima i djelatnicima prezentirao na koji način se provode osnovne mjere održavanja života uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora u slučaju iznenadnog srčanog zastoja.

Svjetski dan oživljavanja je 16. listopada i predstavlja dodatnu priliku da iznova osvijestimo ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja te naglasimo učinkovitost brze intervencije i rane defibrilacije. Intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava se na više od 50 posto, stoga je ključno da s postupkom oživljavanja započnu neposredni očevici.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije Krešimir Božić je napomenuo kako u Hrvatskoj godišnje 9000 ljudi umire od iznenadnog srčanog udara. ''Ovo je prilika da se obilježi Svjetski dan oživljavanja, da potaknemo građane o ranoj važnosti reanimacije i pružanje osnovnih mjera održavanja života. Ovdje smo se okupili kako bi učenicima srednje škole pokazali četiri ključna koraka u lancu preživljavanja, znači prepoznavanje srčanog udara, zvanje broja 194 – hitne medicinske pomoći, započinjanje postupka oživljavanja upotrebom vanjskom automatskog defibrilatora i naravno, brz i pravodoban dolazak hitne medicinske pomoći'' – rekao je Božić.

''Zavod za hitnu medicinu KZŽ ove je godine započeo kod 87 osoba oživljavanje, uspješnost je bila 22 %, tj. u njih 19, a samo u 30 % slučajeva je reanimacija počela prije dolaska hitne medicinske pomoći od strane građana, laika, pa nam je ovdje danas cilj da građane i laike osvijestimo o važnosti, jer da bi osoba imala kvalitetu života bitno je da oživljavanje započne u roku od 3 do 5 minuta, jer nakon 5 minuta imamo preživljavanje manje od 10 %.'' Božić je dodao i da Zavod za hitnu medicinu provodi Nacionalni program rane defibrilacije ''Pokreni srce, spasi život'', u sklopu kojeg se i provodi edukacija laika, a do sada je educirano 200-njak osoba. Mreža vanjskih defibrilatora u našoj županiji smještena je na 11 lokacija.

Zamjenica župana KZŽ Jasna Petek istaknula je kako uz Svjetski dan oživljavanja Zavod za hitnu medicinu KZŽ ponovno dolazi ljudima sa još jednom edukativnom akcijom. ''Izuzetno je važno, upravo nama laicima što možemo učiniti u ovakvim kritičnim fatalnim situacijama na kojima je prva pomoć od izuzetna važnosti za samo spašavanje unesrećenog. Da nas e uhvati panika, jako je dobro znati što činiti i danas je ovdje u SŠ Krapina prilika da mladi ljudi poznaju postupak oživljavanja'' – istaknula je Petek i dodala da KZŽ već nekoliko godina sufinancira dva tima T1. ''Upravo tim sufinanciranjem, koje se popelo već sada na nešto manje od 3 mil. kuna godišnja, zapravo KZŽ ima najbolju mrežu hitne u RH. Dolazak na mjesto događaja ekipe je unutar onih zlatnih 20 minuta, 16-17 minuta je neki maksimum, što zaista predstavlja puno veće šanse za preživljavanje unesrećenih.'' rekla je Petek i još jednom ponovila kako su važne i ovakve preventivne akcije.

Draženko Šaić, medicinski tehničar u Zavodu za hitnu medicinu KZŽ pojasnio je detaljnije održanu prezentaciju. ''Prikazali smo jedan scenarij osobe bez svijesti koja ne diše i kako pružiti prvu pomoć. Osnovno je prvo procjena sigurnosti za spašavatelje, žrtvu i okolinu. Drug je provjera da li je čovjek pri svijesti, pristupi mu se i prodrma, pozove ga se glasno, a ako nema odgovora potražimo pomoć prve osobe koju zateknemo. Zatim ide provjera disanja, jedna ruka na čelo, druga ispod brade, zabaci se glava i provjeri disanje. Ako je žrtva bez svijesti i ne diše, pristupamo oživljavanju. To je krucijalno za preživljavanje osoba bez svijesti, koje ne dišu, jer prvih nekoliko minuta postupka oživljavanja zapravo spašava život do dolaska hitne pomoći.'' – zaključio je Šaić.