Mještani zlatarskog naselja Donje Batine bili su ugodno iznenađeni kada su shvatili da je njihov kraj dobio nove stanovnike – na potoku Batina u Ščrbincu dabrovi su pokazali zavidno graditeljsko umijeće. Porušili su nekoliko stabala jalše, odnosno johe, i napravili pravu malu branu, kako bi stvorili jezerce i imali više hrane. Na ovu nas je zanimljivu pojavu upozorio zamjenik gradonačelnice Zlatara Stanko Majdak.

- Unatrag nekoliko mjeseci tu šeću roditelji s djecom i primijetili su ovu branu. Iako djeca s nestrpljenjem očekuju da vide dabra, za sada im to nije uspjelo, jer su oni ipak životinje koje se više kreću noću. Svima je ovo vrlo aktraktivno i zanimljivo, a mještani kažu da je malo dalje na potoku napravljena još jedna manja brana. Drago mi je, sjećam se da je, kad sam bio dijete, ovaj potok bio pun rakova i riba, jer je voda bila čista. Danas je riba puno manje, pogotovo zbog regulacije potoka. Činjenica je da regulacijom potoka mi sprečavamo poplave. Ovaj donji dio Batine znao je biti poplavljen, no moje mišljenje je da ne bi trebalo ići u radikalne zahvate čišćenja i regulacije potoka prema Ivanščici. Izvor potoka je samo 3 km dalje i voda je vrlo čista – napomenuo je Stanko Majdak, dodavši kako će o pojavi dabrova obavijestiti Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ.

Inače, dabrovi su nestali s našeg područja krajem 19. stoljeća, a prije 20 godina Šumarski fakultet iz Zagreba u suradnji s bavarskim kolegama započeo je unosom dabra u Hrvatsku i to na području šume Žutnice kraj Ivanić Grada i rukavca Lonje na lokalitetu Pleso. Danas se dabar proširio i na području Krapinsko – zagorske županije na sve glavne vodotoke i njihove pritoke, saznajemo u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode KZŽ.

Prema odredbama Zakona o lovu, dabar se tretira kao divljač, ali je istovremeno, na temelju pravilnika o lovostaju, zaštićena životinja i lov na dabrove zabranjen je tijekom cijele godine. Zakonom su predviđene i vrlo visoke kazne koje se kreću od 25 do 200 tisuća kuna za prekršitelje te zabrane. U Hrvatskoj ih ima ukupno oko 3000 jedinki. Stabla ruše zbog hrane kako bi došli do mekane kore koja se uglavnom nalazi na granju pri vrhu stabla. Ono što nepojedu, uključujući i stabljike kukuruza, iskoriste za gradnju brane u kojoj spremaju hranu.

Posebnost dabrova je što su vrsni 'građevinari', pa tako grade vrlo kvalitetne brane koje ne propuštaju vodu, a na taj način zapravo izrađuju akumulacijska jezera čime se stvaraju bolji životni uvjeti za ribe, ptice močvarice i ostale vodene i močvarne vrste flore i faune. Gradnjom brane osiguravaju si i dovoljne razine vode i štite ulaz u nastambu, navodi Javna ustanova, koja prikuplja podatke o lokacijama nastambi dabra s ciljem kartiranja staništa te vrste. – Ako znate lokaciju nastambe dabra, tragove hranjenja ili lokaciju brane na području Krapinsko – zagorske županije, molimo vas da nam javite naziv mjesta, najbližu adresu ili GPS koordinate na broj telefiona 049/315060 ili na mail: [email protected] .