U hotelu za kukce u Radobojskom trnacu počela je sezona. Kao i prošle godine, iznenadio nas je zvuk zujanja, gužva oko hotela i popunjenost „soba“ (pukotina i šupljina). Stigli su prvi stanari, a radi se o solitarnim pčelama.
Solitarne pčele nazivaju se još i samotarke, samice ili pčele zidarice.

Ne žive u košnicama, ne roje se, nemaju radilice ni maticu, nego sve rade same. Miroljubive su, ne ubadaju i ne proizvode med. Odrasle jedinke pojavljuju se proljeće, najčešće s pojavom prvih cvjetova voćaka. Aktivne su na temperaturi od 5°C, nisu posebno probirljive i ne biraju cvijeće poput pčela medarica. Lete uokrug 200-250 metara od svog gnijezda-kućice (hotela). Mužjak je sitniji od ženke, duljine 7-10 mm, a ženka doseže duljinu do 16 mm. Tijelo im je prekriveno gustim dlakama kojima skupljaju pelud i prenose ga s cvijeta na cvijet.

Najradije se nastanjuju u trstici, izbušenom drvetu, šupljikavim ciglama, građevinama od blata i dr. Kada ženka pronađe tunel pogodan za gradnju gnijezda, najprije ga očisti i na dnu napravi pregradu od blata. U tunel zatim donosi pelud i nektar i polaže jaja te ga pregradi blatom. Tijekom 10-12 tjedana života u pogodnom tunelu može izgraditi od 6-15 ćelija, a broj ćelija ovisi o duljini tunela. Na kraju tunel debelo zagrade blatom. Iz jaja se ovisno o temperaturi, za nekoliko dana izlegne ličinka. Kad ličinka potroši hranu, prelazi u stadij predkukuljice, a zatim izgrađuje svileni kokon. Koncem kolovoza ili tijekom rujna kukuljica se preobrazi u odraslu pčelu, koja, ovisno o temperaturi tijekom zimskog razdoblja, izlijeće van tek u proljeće iduće godine. U ćelijama se ovisno o veličini može izleći od 6-8 mladih pčela.

Solitarne pčele vrlo su važne jer lete pri temperaturama nižim nego pčele medarice, a učinak jedne solitarne pčele u oprašivanju jednak je učinku 120 pčela medarica. Solitarne pčele nisu u kompeticiji s pčelama medaricama i bumbarima, već se njihovim zajedničkim radom povećava broj zametnutih plodova u voćnjacima.

Radobojski trnac u proljeće kada cvatu trešnje, jabuke, kruške i šljive pruža solitarnim pčelama idealne uvjete za sakupljanje peluda čime dolazi do oprašivanja, a kasnije do većeg uroda. Sada imamo priliku uživo promatrati kako ta marljiva bića lete od cvijeta do cvijeta te koriste rupe u hotelu za skladištenje peludi i odlaganje jaja u komorice koje pregrade blatom. Nadamo se kako će veliki broj rupa biti zapunjen blatom što znači više mladih solitarnih pčela u prirodi.

Negativnim djelovanjem čovjeka na okoliš znatno se smanjio broj ovih korisnih pčela u prirodi. U blizini voćnjaka dobro je postaviti natkrivena staništa (hotele) od drveta, gdje treba postaviti trstiku, bambus, drvene trupce (grane) u kojima se izbuše rupe promjera 8-12 mm ili pak gotove kupljene kućice kako bi se tamo nastanile solitarne pčele i drugi korisni kukci. Svaki voćnjak trebao bi imati hotel za kukce koji pruža obostranu korist za pčele i voćke, a time i za čovjeka.