Cijene goriva u Hrvatskoj bilježe značajan porast. Litra Eurosupera 95 poskupjela je za osam centi, dosegnuvši najvišu cijenu od 1.62 eura, dok je eurodizel skuplji za 16 centi, pa se sada prodaje za 1.75 eura po litri. Ove cijene, koje vrijede četrnaest dana, odnose se na osnovna goriva na benzinskim postajama izvan autocesta. Na autocestama te za većinu premium goriva cijene se formiraju slobodno.

Ranije objavljene analize pokazale su da je benzin u Hrvatskoj trenutno skuplji nego u Švedskoj. Naime, litra Eurosupera 95 u švedskom lancu St1 koštala je 1.39 eura, što je 23 centa manje nego u Hrvatskoj. Iako Švedska ne posjeduje vlastitu proizvodnju sirove nafte, uspjela je sniziti cijenu goriva značajnim smanjenjem poreznih davanja.

Struktura cijene goriva

Cijena litre goriva ne ovisi isključivo o cijeni sirove nafte. Konačnu cijenu čine tržišna cijena gotovog benzina ili dizela, trošak biokomponente, premija trgovca, trošarina te porez na dodanu vrijednost (PDV). Tržišna cijena goriva formira se na temelju kretanja cijena naftnih derivata na globalnom tržištu te tečaja dolara u odnosu na euro.

Trošarina predstavlja fiksni iznos koji država ubire za svaku prodanu litru. Nakon posljednjeg smanjenja od strane Vlade, trošarina trenutno iznosi približno 42 centa po litri benzina te 33 centa po litri dizela. Na ukupnu osnovicu, koja uključuje i trošarinu, obračunava se PDV od 25 posto. PDV je već uračunat u cijenu na benzinskoj postaji i čini petinu ukupnog iznosa koji plaća kupac.

Udio države u cijeni

Od cijene litre benzina od 1.62 eura, državi kroz trošarinu i PDV pripada oko 75 centi, što čini otprilike 46 posto ukupne cijene. Kod litre dizela od 1.75 eura, država ostvaruje prihod od oko 68 centi, odnosno približno 39 posto cijene.

Usporedba sa Švedskom jasno pokazuje koliko porezna politika može utjecati na konačnu cijenu. Dok hrvatska trošarina na benzin iznosi oko 42 centa po litri, ukupni švedski porez na benzin privremeno je smanjen na približno 14 centi. To je glavni razlog zašto je benzin u Švedskoj trenutno jeftiniji, unatoč znatno višem životnom standardu i potpunoj ovisnosti o uvozu sirove nafte.

Dio cijene koji ne pripada državi ne predstavlja u potpunosti zaradu benzinske postaje. Tim se dijelom pokriva osnovna cijena goriva, trošak biokomponente te troškovi distribucije, prodaje i općeg poslovanja.

Vlada je ograničila takozvanu premiju energetskog subjekta, često pojednostavljeno nazivanu trgovačkom maržom. Najviša dopuštena premija trenutno iznosi 14.35 centi po litri benzina i 11.45 centi po litri dizela, bez PDV-a. Važno je napomenuti da cijela premija nije čista zarada trgovca, već se iz nje pokrivaju troškovi distribucije, prodaje i rada benzinskih postaja. Tek ono što preostane nakon podmirenja tih troškova predstavlja dobit.

Mjere Vlade i njihov učinak

Kako bi ublažila nedavno poskupljenje, Vlada je smanjila trošarinu na benzin za jedan cent, a na dizel za četiri centa po litri. Spomenuti iznosi od približno 42 i 33 centa već uključuju ovo smanjenje. Istodobno je smanjena i najveća dopuštena premija trgovaca za oba goriva za jedan cent po litri.

Unatoč ovim mjerama, cijene su porasle zbog snažnog rasta tržišne cijene naftnih derivata. Vladino smanjenje davanja i premija stoga nije spriječilo poskupljenje, već ga je samo ublažilo. Prema Vladinim procjenama, bez sniženih trošarina i ograničenih premija, benzin bi bio skuplji za oko 15 centi, a dizel za oko 19 centi po litri.

Pojednostavljeno rečeno, država kroz trošarinu i PDV uzima oko 46 posto cijene benzina i oko 39 posto cijene dizela.