Foto: Ilustracija/Rikard Jadan

Kako doznaje portal Danica u tamošnjoj Općoj bolnici, jedan zaraženi pacijent s područja Koprivnice primljen je na odjel za zarazne bolesti sa srednje teškim simptomima upale mozga i moždane ovojnice. Koban je bio ubod komarca prenosnika virusa zapadnog Nila.

Prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, u županiji tri su osobe imale groznicu zapadnog Nila tijekom prošle godine. Prije toga godinama nije bilo zabilježenih slučajeva: tek 2018. bilježi se šest oboljelih.

“Zbog toga je važno provoditi preventivnu dezinsekciju i informirati građane o važnosti provođenja preventivnih mjera koje doprinose sprečavanju razmnožavanja komaraca u njihovim sredinama”, podsjećaju u Zavodu za javno zdravstvo u Koprivnici.

Odstajala voda

Infekcija tim virusom najčešće prolazi bez simptoma, a do 30-ak posto zaraženih razvija akutnu sistemsku febrilnu bolest praćenu povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima u probavnom sustavu.

Infektolozi tumače kako se može pojaviti i prolazni osip. Groznica zapadnog Nila je relativno blaži oblik bolesti čiji simptomi nalik gripi traju do pet dana. U manje od jedan posto zaraženih može se razviti teži oblik bolesti sa simptomima meningitisa ili encefalitisa.

Iz Zavoda za javno zdravstvo navode kako su važne mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla te osobna zaštita: široka odjeća i repelenti. Osim suzbijanja komaraca, građani trebaju spriječiti uvjete za odlaganje njihovih legla na balkonima, terasama, okućnicama.

Treba, dakle, micati odstajalu vodu u lončanicama, vazama, kantama, spremnicima, bačvama, odbačenim limenkama, igračkama i slično. Komarci prenosnici virusa zapadnog Nila najaktivniji su u sumrak ili u zoru, tijekom mraka.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo:

“Bolest Zapadnog Nila (ZN) je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica. Ptice su primarni rezervoari i glavni domaćini virusa. Virus se umnožava u pticama koje su glavni izvori infekcije.

Na krajnje slučajne domaćine – ljude, kopitare ili druge sisavce – virus se prenosi ubodom zaraženog komarca. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka kontaktom.

Sezonska pojavnost i kretanje bolesti ZN na nekom području, odnosno epidemiološka situacija od godine do godine je izrazito varijabilna. Pod utjecajem je okolišnih, klimatskih i vremenskih prilika koje utječu na brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti.

Nalik gripi

Prijenos VZN se događa ovisno o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti zaraženih komaraca te o prisutnosti osjetljivih domaćina. Pojavljuje se u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima. Zbog ciklusa umnožavanja virusa u pticama većina infekcija ljudi, kopitara ili drugih sisavaca se eventualno može uočiti u razdoblju od sredine srpnja do kraja listopada.

Infekcija VZN u ljudi nakon inkubacije od 2-6 dana (u rasponu od 2-14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70-80 posto slučajeva). U oko 20-30 posto inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima od strane gastrointestinalnog sustava.

Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25-50 posto oboljelih). Radi se o relativno blažem obliku bolesti koji se naziva groznica ZN, čiji simptomi nalik gripi traju od dva do pet dana. U manje od  1 posto inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave klijenuti.

Kronične bolesti

Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest, kao npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju ili imunosuprimirane osobe (kao npr. transplantirani i sl.). Oboljeli se liječe simptomatski i većina se dobro oporavi bez trajnih posljedica.

U svrhu prevencije infekcije VZN važne su mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla te je važno podsjetiti na važnost osobne zaštite. Pored preventivnih mjera suzbijanja komaraca, neophodno je aktivno sudjelovanje svakog pojedinca u borbi protiv komaraca.

I to uklanjanjem uvjeta za odlaganje njihovih legla u okolini na balkonima, terasama, okućnicama i dr. (odstajale vode u lončanicama, vazama, kantama, spremnicima, bačvama, odbačenim limenkama, igračkama i sl.). Komarci vektori VZN najaktivniji su u sumrak ili u zoru, tijekom noći”.

Osobna zaštita

Primjenjujte sredstva koja odbijaju komarce, tzv. repelente  u spreju na kožu (prema uputama proizvođača).
Zaštitite se odjećom dugih rukava i nogavica tijekom boravka na području s puno komaraca (osobito u sumrak).
Zaštitite prozore i vrata balkona ili terasa mrežama protiv insekata.
Koristite sredstva koja odbijaju komarce, tzv. repelente za prostore
Boravite u klimatiziranim prostorima kada je moguće.