Nakon dvije i pol godine od potpisivanja ugovora o njegovu osnivanju, krapinsko veleučilište još nije dobilo dozvolu za rad. Umjesto da se u Krapini izučava treća generacija studenta u smjerovima informatike, ekonomije poslovanja i prometne logistike, ravnatelj veleučilišta dr. Nenad Sikirica šalje tisuće stranica dokumenata u Zagreb ne bi li opravdao postojanost veleučilišta i konačno dobio dopusnicu.

Država se zalaže za veće školarine

-Koliko god da dokumentima i činjenicama potkrijepimo da smo sve učinili da naše veleučilište dobi dozvolu za rad, nadležni u Zagrebu uvijek nađu neku sitnicu formalne naravi i vraćaju nas na početak. Tako nam je jedan od prigovora Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu i Savjeta za financije kako nam je prejeftina školarina, koja godišnje iznosi 13.500 kuna (!). Zatim nam se prigovara da nemamo zaposlenih trećinu profesora te da nam preveliki dio novca otpada na troškove predavača. Naši su troškovi najam, održavanja i čišćenja suvremeno opremljenih prostorija za veleučilište za 6 godina 270 tisuća kuna, što je za zagrebačke uvjete nezamislivo malo, pa nam se zamjera nesrazmjer u troškovima - govori ravnatelj veleučilišta dr. Nenad Sikirica. Dodaje da su otklonili i osnovnu zamjerku iz Zagreba pa će Županija postati osnivač veleučilišta u većemu udjelu, te se nadaju da će možda već i ovaj tjedan dobiti zeleno svjetlo iz Zagreba.

Kome smeta krapinsko veleučilište?

-Vrlo je zanimljivo da je Krapinsko – županija jedina pokrajina u Hrvatskoj koja nema svoje visokoškolske ustanove. Ne želim vjerovati da je tako, ali vjerojatno postoje interesne skupine, odnosno lobiji u našemu glavnome gradu kojima ne odgovara da 180 zagorskih studenta ostane u svojemu kraju i da više ne ide na zagrebačke studije. Stoga nam se i prigovara da su nam upisne kvote prevelike, što je potpuni apsurd je svake godine zagorske srednje škole završi 1700 učenika. Samo da ih se deset posto odluči za nastavak školovanja u Krapini, mi smo popunili svoje kapacitete. Da i ne spominjem da postoji veliki interes potencijalnih studenata iz drugih krajeva za dolazak u Zagorje je smo prilagodili nastavu i zaposlenima, budući da će se predavanja održavati i poslijepodne od 18 do 20 sati – pojašnjava Sikirica. Grad Krapina, neke općine i poduzeća stipendirati će svoje studente tako da će, tvrdi Sikirica, oko 40 posto studenta na veleučilištu biti stipendisti. Podsjetimo, osnivači veleučilišta pored Županije su Grad Krapina, općine Đurmanec, Petrovsko i Radoboj, Pučko otvoreno učilište Krapina te poduzeća Presečki Grupa, Kotka, Omco, Pekom – Krakom i Strahinjčica, koji su kao osnivački udio uložili svaki po 35 tisuća kuna.

Na kraju, komentar na to što veleučilište ne može dobiti dozvolu je suvišan, dovoljno je istaći da u našoj županiji imamo samo 1,5 posto visokoobrazovanih ljudi, što je daleko ispod europskog prosjeka. Strateški cilj Vlade je da do 2011. godine u Hrvatskoj bude 18 posto ljudi sa završenim fakultetima i akademijama. A Zagorcima ne daju da studiraju u svojoj prijestolnici ...

Profesorska satnica od 560 kuna premala?

Budući profesori na krapinskome veleučilištu trebali bi zarađivati 560 kuna bruto po satu predavanja. To je nešto više od četiristo kuna “čistog” za 45 minuta. Kako je istaknuo ravnatelj Sikirica, mjerodavni prigovaraju da bi satnica mogla biti i veća. Što bi na to rekli srednjoškolski profesori i učitelji u osnovnim školama koji rade za sedmerostruko manje iznose?