Prethodni članak
Sljedeći članak

Vino super, voda loša

U Krapini je održan sastanak predstavnika Krapinsko-zagorske županije sa zagorskim gradonačelnicima i načelnicima. Izmeđ


U Krapini je održan sastanak predstavnika Krapinsko-zagorske županije sa zagorskim gradonačelnicima i načelnicima. Između ostalog govorilo se o vinskim cestama i pješačkim stazama Hrvatskog zagorja, te o lošem stanju zagorskih lokalnih vodovoda.


Slavko Merkaš, voditelj vinske grupacije HGK pri Komori KZŽ istaknuo je kako su naša zagorska vina i nasadi kvalitetni, što dokazuje da se u posljednjih desetak godina stanje u vinogradarstvu promijenilo.

- Na području KZŽ djeluju 24 vinske udruge. Puno se radilo na promociji zagorskog vinogradarstva. Sajam vina, izložbe, sudjelovanje na manifestaciji Eko etno i dr., a jedno od značajnijih projekata u koji smo ušli je geografsko porijeklo vinove loze – rekao je Slavko Merkaš.

- Od 30 sorata loze, njih 16 na analizi provedenoj u Njemačkoj pokazalo se da su autohtone sorte, što će nam donijeti svojevrsni brand koji će nas činiti prepoznatljivim i drugačijim od ostalih vinskih podruma – naglasio je.

Riječi je bilo i projektu vinskih cesta, a u planu je obilazak svih zainteresiranih potencijalnih vlasnika vinograda i vinara koji se žele uključiti u zajednički projekt obilježavanja vinskih staza. Raner, odnosno čovjek na terenu bio bi Marko Kos iz Sv. Križa Začretja, inače stručni suradnik Zagorske razvojne agencije.

Voda nepitka

Osim vina, koje nam postaje sve kvalitetnije, govorilo se i o stanju vode u zagorskim lokalnim vodovodima koje je veoma loše. Čak 90% uzoraka vode iz zagorskih lokalnih vodovoda je zdravstveno neispravno, što znači da nije za piće – podaci su Zavoda za javno zdravstvo KZŽ.

Gradovi i općine u tome imaju bitno ulogu jer trebaju izraditi projekte, a Zagorski vodovod koji je naš najveći distributer vode u KZŽ radi na tome da proširi sustav glavnih vodova u srednje i visoke zone. Lokalnim vodovodom koristi se 35% našeg stanovništva. A upoznati smo da u mjestima, odnosno općinama u kojima postoje tzv. ilegalni vodovodi protive se ideji priključenja u organizirani sustav vodoopskrbe, jer će im cijena vode tada biti znatno veća.

- No, krajnji korisnici trebali bi biti upoznati s informacijama o zdravstvenoj ispravnosti vode iz svojih lokalnih vodovoda, čime bi ih trebali upoznati djelatnici Zavoda za javno zdravstvo – mišljenja je direktor Zagorskog vodovoda Željko Hren.

Primjer Jesenja istaknuo je sam načelnik Milan Jedvaj.

Prodavali krave

- Počela je hajka na lokalne vodovode da njihovi korisnici jeftino plaćaju vodu. Jeste da naši ljudi plaćaju vodu tri kune, ali mora se znati da smo mi uložili u gradnju vodovoda milijunske cifre, ljudi su godinama izdvajali novce, prodavali krave. Ljudi nisu upoznati sa situacijom i trebaju doći ljudi iz zdravstva i objasniti im razloge neispravnosti vode - rekao je načelnik Jesenja Jedvaj.

Hren je dodao i kako je Zagorski vodovod pri kraju s izradom Pravilnika o načinu i uvjetima priključenja na organizirani sustav vodoopskrbe.

- Sljedećih deset godina svako će domaćinstvo morati biti uključeno u projekt vodoopskrbe u koji će se uložiti 700 milijuna kuna. Budući da se približavamo ulasku u EU, sustav vodoopskrbe morat će biti organiziran –završio je Hren.

Za razvoj vodoopskrbe u Zagorju do 2010. godine uložit će se 227 milijuna kuna plus 50 tisuća kroz razne fondove.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook