Briga o zdravlju učenika ulazi i u e-Dnevnik! Prvi put će se sustavno, uz ocjene, pratiti i snaga i kondicija djece. Cilj je jednostavan: na vrijeme prepoznati rizike i pomoći da djeca odrastaju zdravije. Jer smo među četiri europske zemlje s najvećim postotkom djece s prekomjernom težinom i debljinom.

Svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu. U školama se zato uvodi sustavnije praćenje tjelesnog razvoja i kondicije učenika, a podaci će se bilježiti u e-Dnevniku. Cilj je na vrijeme prepoznati moguće zdravstvene rizike.

Na satovima Tjelesne i zdravstvene kulture učenicima osnovnih i srednjih škola mjerit će se visina, tjelesna masa, opseg struka i snaga stiska šake. Testirat će se i motoričke sposobnosti – skok u dalj iz mjesta, trčanje na 4x10 metara te progresivno trčanje. Mjerenja će se provoditi na početku i na kraju školske godine.

Razlog za uvođenje novog sustava su zabrinjavajući podaci o tjelesnoj težini i nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti djece i mladih. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, preporučenih najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno ostvaruje tek manjina adolescenata.

Prema podacima HZJZ-a, među 11-godišnjacima tu preporuku ispunjava 26 posto djevojčica i 31 posto dječaka. Kod 15-godišnjaka udio je još manji – 15 posto djevojčica i 25 posto dječaka.

S druge strane, među osmogodišnjacima je 72 posto dječaka i 64,5 posto djevojčica koji se sportom ili plesom bave dva ili više sati tjedno. Unatoč tome, Hrvatska je među četiri zemlje europske regije Svjetske zdravstvene organizacije s najvećim udjelom djece s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom. Prema istraživanju CroCOSI, takav problem ima 36,1 posto osmogodišnjaka.

"Mi danas imamo situaciju da sve više ima dijabetesa u osnovnim školama, to nikad prije nije bilo. Smatramo jednim velikim iskorakom u pravcu bolje prevencije zdravlja i rizika koje nosi sve to vezano uz nekretanje i prehranu, da bolje i objektivnije pratimo što se događa kod djece", ističe Mario Bajić, savjetnik dekana Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Inicijativu za uvođenje mjerenja pokrenuli su kineziološki fakulteti u Hrvatskoj, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih angažiralo je CARNET za razvoj tehničkog rješenja u e-Dnevniku.

Podatke za svakog učenika pojedinačno mogu unositi i pregledavati nastavnici Tjelesne i zdravstvene kulture. Učenici i roditelji zasad nemaju pristup tim podacima putem svojih sučelja e-Dnevnika. CARNET navodi da je funkcionalnost dostupna od školske godine 2024./2025., a nastavnicima omogućuje i pregled podataka na razini razreda.

U planu je da i roditelji dobiju uvid u podatke, osobito kada rezultati upućuju na potrebu za liječničkim pregledom. Mjerenja se pritom provode individualno, a ne pred cijelim razredom.

Stručnjaci naglašavaju da dva obavezna sata Tjelesne i zdravstvene kulture tjedno nisu dovoljna za zadovoljavanje dječjih potreba za kretanjem. Zato preporučuju više zajedničke aktivnosti, boravka u prirodi i da roditelji svojoj djeci budu primjer.

Debljina nije samo estetski problem. Povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i masne jetre. Sustavno praćenje u školama trebalo bi pomoći da se moguća odstupanja uoče na vrijeme, no zdrave navike stvaraju se svakodnevno – i u školi i kod kuće, piše Net.hr.