Tržište rabljenih vozila diljem Europe doživljava znatne promjene pod utjecajem rasta ponude hibrida i sve većeg udjela električnih modela. Zbog tih okolnosti dizelska vozila, koja su desetljećima predstavljala prvi izbor vozačima s velikom godišnjom kilometražom, na pojedinim tržištima gube na vrijednosti. Među domaćim kupcima postavlja se pitanje hoće li pojeftinjenja, ponajprije na njemačkom tržištu s kojeg u Hrvatsku stiže najviše rabljenih automobila, donijeti stvarnu uštedu ili će davanja prilikom unosa poništiti financijsku korist, piše tportal. 

Njemačka statistika i kretanja na vodećim tržištima
Razlike među europskim zemljama prilično su izražene, pri čemu prednjače države s visokom stopom elektrifikacije, dok je u Njemačkoj pad cijena znatno blaži. Statistički podaci internetske platforme AutoScout24 pokazuju da je u rujnu 2026. godine prosječna cijena rabljenog dizelaša u Njemačkoj iznosila 26.991 euro, što predstavlja pad od oko četiri posto u odnosu na rujan prethodne godine. Benzinski su modeli u tom razdoblju pojeftinili za 4,1 posto uz prosjek od 23.944 eura, dok je prosječna oglašena cijena rabljenih električnih automobila porasla za 12,6 posto te dosegnula 39.006 eura. Potražnja za rabljenim električnim vozilima skočila je u rujnu za 26,8 posto u odnosu na kolovoz, a kod dizelaša je zabilježen skroman rast interesa od 2,7 posto.

Drastičniji padovi u Norveškoj, Italiji i Francuskoj
Norveško tržište, kao globalni predvodnik u prelasku na struju, bilježi znatno veće korekcije. Analiza tvrtke Nettbil otkriva pad cijena rabljenih dizelaša od čak 18 posto između trećeg tromjesečja 2025. i istog razdoblja 2026. godine, dok su benzinci pojeftinili za 14,8 posto. Oglasnik Finn zabilježio je pad traženih iznosa za dizelska vozila od 21 posto između prvog i trećeg tromjesečja 2026. godine, uz istodobno poskupljenje električnih rabljenih modela od 8,3 posto. Premda je Norveška specifična i teško usporediva s Hrvatskom u kojoj klasični motori i dalje dominiraju, slični silazni trendovi zahvaćaju i ostatak kontinenta. Podaci AutoUnclea za Italiju pokazuju pad prosječne cijene rabljenog dizelskog automobila s oko 18.000 eura s početka 2024. na približno 16.600 eura u prvom tromjesečju 2026. godine, a udio dizelaša u ponudi trgovaca pao je sa 65,3 posto iz 2021. na 46,6 posto. Francuski AutoScout24 navodi da je u lipnju 2026. registrirano 12,1 posto manje rabljenih dizelaša na godišnjoj razini, pri čemu se njihov udio smanjio s 45,7 na 40,5 posto.

Ispplativost unosa automobila u Hrvatsku
Tijekom prve polovice 2026. godine u Hrvatskoj je zabilježena prva registracija 40.397 rabljenih osobnih vozila, što je pad od gotovo 12 posto u odnosu na lanjsko razdoblje, dok je istodobno registrirano 44.012 novih automobila. Premda pad cijena u inozemstvu stvara priliku za nabavu pojedinih modela, niža početna cijena u Njemačkoj ne jamči automatski isplativu kupnju.

Prilikom unosa automobila iz Europske unije kupci moraju platiti posebni porez na motorna vozila, naknadu za zbrinjavanje otpadnih vozila, troškove utvrđivanja sukladnosti, transport te izdatke registracije. Visina posebnog poreza ponajviše ovisi o emisiji ugljikovog dioksida, starosti i vrijednosti automobila, pa modeli s višim razinama CO2 mogu donijeti znatne namete koji brišu početnu uštedu. Unatoč tim davanjima, novija dizelska vozila s ekonomičnom potrošnjom i dalje ostaju isplativa opcija za vozače koji prelaze velike udaljenosti na otvorenim prometnicama.