Foto: KZŽ

Zbog sve većeg broja klizišta, koja se tijekom posljednjih godina uslijed klimatskih promjena pojavljuju diljem Zagorja, te ugrožavaju kako brojne stambene objekte, tako i prometnu infrastrukturu, Krapinsko – zagorska županija pokrenula je proces izrade stručno-analitičkog elaborata pod nazivom „Studija podložnosti na klizanje na prostoru Krapinsko – zagorske županije“. Studija je u procesu izrade, a njen Nacrt predstavljen je ovog ponedjeljka u Poduzetničkom-tehnološkom inkubatoru Krapinsko – zagorske županije u Krapini.

Smanjenje rizika
Snježana Žigman, ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje, koji koordinira izradu studije, pojasnila je kako je ovaj događaj organiziran kako bi se predstavnicima jedinica lokalnih samouprava i javnopravnih tijela, za koje su procijenili da postoji interes za ovu temu, predstavili rezultati do sad odrađenih stručno-analitičkih poslova usmjerenih na utvrđivanje podložnosti na klizanje na prostoru Krapinsko – zagorske županije.

- Već je određeno vrijeme poznato i vidljivo da na prostoru Krapinsko- zagorske županije postoje brojne aktivacije klizišta i ova inicijativa je nastala da bi se pokrenule aktivnosti koje bi prevenirale nastanak štete, odnosno, smanjile rizik od nastanka klizišta na području županije. Za tu potrebu angažirali smo tvrtku Hrvatski geološki institut, koja temeljem određenih stručno-analitičkih procesa utvrđuje podložnost na klizanje, ali osim toga, intencija studije je da definira i mjere, odnosno preporuke i smjernice za izradu prostorno – planske dokumentacije, kako Županije, tako i jedinica lokalne samouprave, koje bi se potom na odgovarajući način ugradile u prostorno-plansku dokumentaciju pa da na taj način ostvarimo cilj kojeg želimo – rekla je Žigman.

Najugroženije zone
Predstavnik Hrvatskog geološkog instituta, dr.sc. Vlatko Gulam, voditelj izrade studije, istaknuo je kako je Krapinsko – zagorska županija specifična po pitanju klizišta i, među svim županijama u Hrvatskoj, najugroženija od prijetnje nastanka klizišta.

– Za potrebe ove studije djelatnici Hrvatskog geološkog instituta izradili su detaljni katastar klizišta i taj detaljan katastar broji preko 6.500 klizišta. Kada to preklopimo s državnim prostornim planom, zapravo smo potvrdili rezultate tog plana, u kojem je Krapinsko – zagorska županija izdvojena kao najugroženija od prijetnje klizišta. Što se tiče same karte podložnosti na klizanje, ona je rezultat ove studije, a sama studija će preporučiti određene mjere za jedinice lokalne samouprave i to posebice za najugroženije zone za klizišta. Dakle, definirat ćemo također i najugroženije općine i gradove, odnosno, nepopularno rečeno, u ovoj ćemo studiji definirati i svojevrsnu ranglistu najugroženijih općina i gradova – rekao je dr. Gulam.

Detaljnije studije

Na pitanje postoji li neka univerzalna mjera koja se može primjenjivati kad su u pitanju klizišta u Zagorju, dr. Gulam odgovara potvrdno. 

– Postoji univerzalna mjera. S obzirom da se ova studija izrađuje na razini županijskog prostornog plana, univerzalna mjera će biti da se za određene dijelove općina i gradova preporuča, odnosno, nalaže izrada detaljnih karata podložnosti na klizanje, a te detaljne karte zahtijevaju još detaljnija istraživanja, koja su, dakako, skuplja. Cilj ove studije koju sad izrađujemo jest da se reduciraju ti prostori, kako bi se pojeftinila detaljna istraživanja. Dakle, studija će definirati koje prostore bi trebalo detaljnije obraditi, ali će pokušati i što više smanjiti taj prostor, kako bi se ta detaljna istraživanja optimizirala – rekao je dr. Gulam.

Sistemski pristup

Župan Željko Kolar istaknuo je kako su klizišta na području Krapinsko – zagorske županije sve veći problem kojem se treba pristupiti sustavno. 

- Problemu klizišta se mora pristupiti i znanstveno, i stručno, i sistemski. Mjere koje će studija predložiti ćemo mi pretvoriti u konkretne mjere i projekte, kojima ćemo pokušati smanjiti štetu. Ono što je sigurno je da ćemo kroz prostorni plan definirati područja na kojima neće biti moguća gradnja jer nema nikakve garancije da ti objekti mogu zadovoljiti sigurnost njihovih stanara. U svakom slučaju, izradom ove karte omogućit ćemo svakoj jedinici lokalne samouprave da prepozna gdje imaju ili mogu imati probleme s klizanjem terena, što je prvi preduvjet za bilo kakvu prevenciju – rekao je Kolar.