foto: Marie Claire Australia

Hrvatski sabor proglasio je 2004. godine 22. rujna Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kada je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Oraškić je osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić se u emisiji Intervju tjedna na Hrvatskom radiju osvrnula na statističke pokazatelje o obiteljskom i nasilju prema ženama. Podaci pokazuju kako je u 2018. godini u Hrvatskoj zabilježeno 535 kaznenih djela u kojima su žene bile žrtve obiteljskog nasilja, dok je u prvih 8 mjeseci ove godine evidentirano njih 639, prenosi Dnevnik.hr.

Ljubičić je usporedila broj kaznenih djela s prekršajnim djelima, kojih u Hrvatskoj godišnje ima više od 10 tisuća.

- Između prekršajnog i kaznenog djela obiteljskog nasilja ne postoji jasna distinkcija. Kroz 1200 presuda koje smo analizirali, prekršajnih i kaznenih djela, vidjeli smo da je zaista teško iščitati jednu ujednačenu sudsku praksu. Kroz nove izmjene kaznenog zakona i prekršajnih odredbi Zakona o zaštiti od nasilje u obitelji, tjelesno nasilje izuzeto je iz prekršajnih djela. Mislimo da će kroz praksu doći do nekih pomaka - ocijenila je.

Ljubičić smatra i kako pitanje rješavanja obiteljskog nasilja nije jednodimenzionalno, te ukazala na nužnost uspostavljanja protokola postupanja svih dionika u postupku zaštite od obiteljskog nasilja.

Zakonske izmjene, istaknula je, samo su jedna sfera rješavanja obiteljskog nasilja. Napomenula je da, uz zakone, postoje i drugi vidovi zaštite i pružanja pomoći, poput psihološke podrške, skloništa te besplatne pravne pomoći. Ocijenila je da za takav vid zaštite, većinu sredstava iz proračuna osigurava država, prenosi Dnevnik.hr

- Lokalne zajednice, gdje su skloništa i savjetovališta teritorijalno raspoređena, trebale bi snositi, po našem mišljenju, također veliki dio sredstava. Do sada su izdvajale jedan posto za rodno budžetiranje, što je nedovoljno. Tu treba doći do sinergijskog odlučivanja na nacionalnoj i lokalnoj razini -kazala je Ljubičić.