Iako se mnogo hajke diglo oko neopravdanog povećanja cijena, za što su trgovci i obrtnici navodno iskoristili uvođenje eura, službeni podaci pokazali su da je efekt zaokruživanja cijena bio minimalan.

No, činjenica jest i dalje da su cijene u trgovinama izuzetno visoke i da je za građane po potrošačkoj košarici inflacija puno veća od one statističke. Prema najnovijim podacima Eurostata, šećer je u prosjeku skuplji za 30 posto, a nakon njega slijede kruh i žitarice. Cijena mesa rasla je za 17 posto, a mast i ulje za 14 posto, piše net.hr.

Stručnjaci tvrde da je na skuplju košaricu utjecalo i zamrzavanje cijena devet osnovnih proizvoda, među kojima je i mlijeko.

Procjena Državnog zavoda za statistiku kaže kako je inflacija u siječnju pala na, i dalje, visokih 12,7 posto. Iako je statistički zabilježen pad inflacije, građani to baš i ne osjete. "Statistika bilježi nekoliko stotina artikala, dobar dio tih artikala ne kupujemo i onda inflacija izgleda manja nego kada idemo u dućan ili benzinsku pumpu i kupujemo stvari za kuću – tu je porast cijena 30, 50 ili 60 posto i to je naša realna životna inflacija i onda je puno realističnija od ove statističke", tvrdi Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus, piše net.hr.

Koliki je ukupni rast cijena trebala bi od idućeg tjedna pokazati i bijela lista trgovaca s cijenama 300 različitih proizvoda. Od deset trgovačkih lanaca cijene će dostavljati samo tri.