Javnozdravstvenu akciju „SOS sepsa – Akcija za spas života” su pokrenuli Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR) i njezino Stručno društvo bolnica, upozorivši da je riječ o jednom od vodećih uzroka smrtnosti u bolnicama, piše Tportal.

Time se želi potaknuti Vladu RH na donošenje nacionalnog akcijskog plana za sepsu. 75 posto slučajeva sepse razvija se izvan bolnica

Organizatori ističu da ulaganje u prevenciju, ranu dijagnostiku i standardizirane protokole liječenja nije samo medicinsko, nego i ekonomsko pitanje, jer brza reakcija spašava živote, a ujedno smanjuje troškove dugotrajnog liječenja.

Sepsa je, prema dostupnim podacima, najčešći neposredni uzrok smrti u bolnicama i odgovorna je za svaku petu smrt u svijetu.

Riječ je o „tihom ubojici“ koji godišnje uzrokuje smrt više ljudi nego rak dojke, rak debelog crijeva i HIV zajedno. Čak 75 posto slučajeva razvija se izvan bolnica, a smrtnost je visoka – oko 27 posto na odjelima i 42 posto u jedinicama intenzivne skrbi, istaknuto je.

Stručnjaci upozoravaju da je smrtnost često povezana s kasnim prepoznavanjem, neodgovarajućom infrastrukturom, lošim mjerama prevencije infekcija i neprikladnim liječenjem.

Rizične skupine posebno su ugrožene – stariji i kronični bolesnici, imunokompromitirani, djeca mlađa od pet godina, trudnice i rodilje.

Dio slučajeva sepse razvija se i u bolnicama, kao komplikacija povezane sa zdravstvenom skrbi. Tome pridonose invazivni terapijski postupci, ali i rast otpornosti bakterija na antimikrobne lijekove, što dodatno otežava liječenje i povećava stopu smrtnosti.

U Hrvatskoj je sepsa 2010. činila manje od jedan posto svih hospitalizacija, dok je 2023. taj udio dosegnuo gotovo dva posto.

Uz to, slučajevi sepse znatno povećavaju broj dana provedenih u bolnici. Posebno zabrinjava podatak da je na ljestvici vodećih dijagnoza kod starijih bolesnika sepsa 2023. godine bila na trećem mjestu, dok je desetak godina ranije bila tek na petnaestom.

Bolnički troškovi liječenja sepse također rastu – u 2022. godini iznosili su više od 17 milijuna eura, a procjenjuje se da stvarni trošak prelazi 20 milijuna. Stručnjaci upozoravaju da su ti iznosi zapravo podcijenjeni jer ne uključuju indirektne troškove, poput dugotrajne rehabilitacije i gubitka radne sposobnosti.

Organizatori poručuju da se ranom dijagnozom, edukacijom zdravstvenih djelatnika i boljom organizacijom skrbi može spriječiti velik broj smrtnih ishoda, a Hrvatska time može rasteretiti bolnički sustav i približiti se europskim standardima u zbrinjavanju tog ozbiljnog stanja, piše Tportal.